Analiza: Može li Stari kontinent opstati bez vojnog roka?

Mladen Čobanović/MORH/Ilustracija

Dok na ukrajinskom tlu rat ulazi u treću godinu, ostatak Europe sve glasnije razmišlja o jačem naoružavanju i uvođenju obveznog vojnog roka. Da se Europa mora pripremiti na potencijalnu obranu od ruskog napada, upozorava i Njemačka.

Na sličnom su tragu i izjave iz Nizozemske – zemlje koja također razmatra uvođenje obveznog vojnog roka. Vrh europske politike slaže se u jednome – Ukrajina ne smije izgubiti, piše HRT.

Ukupno 600 bunkera tvorit će baltičku liniju obrane. U strahu od moćnog i nepredvidivog susjeda, Estonija, Latvija i Litva počinju graditi obrambene linije. Sustav bunkera i opskrbnih lanaca na granici Estonije i Rusije stajat će 60 milijuna eura.

– Baltičke zemlje geografski su različite. Estonija ima zahtjevan teren, Latvija je malo otvorenija, ali Litva ima velike otvorene, prostrane poljane. Važno ih je zaštititi, istaknuo je Kaido Tiitus, savjetnik u estonskom ministarstvu obrane.

Sigurnosna arhitektura Starog kontinenta nepovratno se promijenila 24. veljače 2022. godine. Neutralna Finska ušla je u NATO, a Švedska je još u čekaonici. Finci s velikim susjedom dijele i ratnu povijest.

– Vidjeli smo što je Rusija u stanju učiniti Ukrajini, ali ne vidim trenutačno nikakvu neposrednu vojnu prijetnju za Finsku. Finci noću spavaju mirno jer znamo da smo dobro pripremljeni. Ali članice EU-a i NATO-a morat će biti spremne za sve moguće scenarije, istaknuo je Petteri Orpo, finski premijer.

Na europskom kontinentu ukupno 16 zemalja ima neki oblik služenja vojnog roka, dok se ostale oslanjaju na profesionalnu vojsku. O ponovnom uvođenju vojnog roka razgovara se u Nizozemskoj, Rumunjskoj, Njemačkoj, Srbiji. Njemačka je obvezni vojni rok ukinula 2011., ali Bundeswehr se suočava s manjkom ljudi. Da se moraju pripremiti za mogući rat s Rusijom, upozorio je nedavno i zapovjednik nizozemske vojske.

– Nije to nikakvo zveckanje oružjem, to je nužna potreba. Vidimo da jedan značajan niz zemalja ima već služenje vojnog roka. Sve skandinavske zemlje imaju služenje vojnog roka. I Danska i Švedska sad uvodi nazad, i Norveška i Finska. Finska nikada nije ni prestala s time. Konkretno kod naših susjeda, Austrija ima služenje vojnog roka, tako da je za očekivati da će i druge zemlje razmišljati o tome, rekao je Marinko Ogorec, vojni analitičar.

Cijelu analizu pročitajte OVDJE.

RSS