Pametne naočale na prvi se pogled gotovo ne razlikuju od običnih, ali u okviru mogu imati kameru, mikrofone i zvučnike te omogućiti snimanje fotografija i videa bez vađenja mobitela. Upravo zbog toga sve se češće postavlja pitanje mogu li ljudi uopće znati kada ih netko snima.
Problem je ovog ljeta postao posebno vidljiv i u Hrvatskoj. Istarska policija zabilježila je najmanje dva slučaja u kojima su strani državljani osumnjičeni da su naočalama s ugrađenim kamerama kriomice snimali nagu djecu u turističkim objektima.
Početkom srpnja policija je privela 63-godišnjeg slovačkog državljanina nakon što ga je zaštitar zatekao kako naočalama snima djecu. Policija je kod njega pronašla inkriminirajući materijal te ga prijavila zbog sumnje na iskorištavanje djece za pornografiju.
Sličan slučaj zabilježen je 1. kolovoza. Zaštitar je tada u jednom turističkom objektu u Istri primijetio 65-godišnjeg Ukrajinca koji je, prema policiji, naočalama s ugrađenom kamerom potajno snimao nagu djecu. I kod njega su pronađene inkriminirajuće snimke. Osumnjičen je za iskorištavanje djece za pornografiju te teško kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.
Policija nije navela proizvođača ni model naočala korištenih u tim slučajevima. No rasprava o mogućnostima takvih uređaja posljednjih se tjedana posebno vodi oko Ray-Ban Meta pametnih naočala.
One imaju kameru kojom se fotografije i videozapisi mogu snimati pritiskom na tipku ili glasovnom naredbom. Na prednjoj strani nalazi se bijela LED lampica koja bi ljudima u blizini trebala pokazati da kamera snima. Proizvođač navodi da lampica svijetli tijekom snimanja videa.
Kritičari, međutim, upozoravaju da je takav signal lako previdjeti te da naočale izgledom vrlo malo odudaraju od klasičnih modela.
U Njemačkoj je zbog toga ovog mjeseca reagirala organizacija za digitalna prava HateAid. Ona je 12. kolovoza podnijela kaznenu prijavu protiv Mete, Ray-Bana, Oakleyja i nekoliko trgovaca te zatražila zabranu prodaje modela Ray-Ban Meta Wayfarer Gen 2. HateAid smatra da uređaj omogućuje snimanje ljudi bez dovoljno jasnog upozorenja. Njemačko tužiteljstvo potvrdilo je Reutersu da je prijava zaprimljena i da se slučaj preliminarno razmatra.
To, međutim, ne znači da je njemačka vlada već odlučila zabraniti Metine naočale. Njemačka Savezna mrežna agencija ranije je navela da pametni uređaji s kamerama i mikrofonima mogu biti nezakoniti ako omogućuju neprimjetno snimanje i prijenos snimke. Kod dopuštenih uređaja ljudima mora biti jasno vidljivo kada ih se snima.
Kako pametne naočale dobivaju sve više funkcija umjetne inteligencije, pitanje privatnosti postaje još važnije. Uređaj koji vidi i čuje ono što vidi njegov korisnik može služiti za prijevod, navigaciju ili dobivanje informacija o okolini, ali ista tehnologija omogućuje i znatno diskretnije snimanje drugih ljudi nego klasični mobitel.
Slučajevi iz Istre pokazuju da problem prikrivenih kamera nije samo teorijski, iako nisu bili povezani s konkretnim Metinim modelom. Razvoj pametnih naočala zato pred regulatore postavlja staro pitanje u novom obliku: kako iskoristiti prednosti tehnologije, a ljudima oko njezina korisnika omogućiti da znaju kada ih netko snima.
RSS
