Ruska invazija na Ukrajinu najteže je pogoršanje europske sigurnosti od kraja Hladnog rata i ozbiljno je uzdrmala temelje švicarske obrambene politike. Švicarska je desetljećima računala na to da je veliki rat u Europi malo vjerojatan, da će se prijetnja moći prepoznati dovoljno rano te da joj je glavna zadaća obrana vlastitog teritorija. Novi sigurnosni dokument pokazuje da više ne polazi ni od jedne od tih pretpostavki.
Nacrt Strategije sigurnosne politike 2026., objavljen krajem 2025., razmatra sve od hibridnih napada i kibernetičkih operacija do mogućeg raketnog sukoba NATO-a i Rusije te udara dalekometnim oružjem. Izravni napad na Švicarsku i dalje se smatra malo vjerojatnim, ali više se ne isključuje.
Najveći problem je neutralnost. U eventualnom ratu NATO-a i Rusije projektili i dronovi ne bi nužno poštovali švicarske granice. Da bi ih na vrijeme otkrila, Švicarska bi trebala podatke radara i senzora iz susjednih država, odnosno blisku suradnju s članicama NATO-a. Tako bi se mogla naći u paradoksalnoj situaciji: morala bi se vojno približiti jednoj strani upravo kako bi ostala izvan rata.
Strategija zato predviđa jaču razmjenu podataka i pripremu obrane u suradnji s drugim državama. Međutim, potpuno priklanjanje NATO-u nije opcija jer bi bilo teško uskladivo s tradicionalnom švicarskom neutralnošću i zabranom članstva u savezu koji podrazumijeva uzajamnu vojnu pomoć.
Dokument izdvaja četiri glavne skupine prijetnji. Prva je moguća izravna vojna agresija, iako se ona zasad smatra malo vjerojatnom. Druga su krstareći i balistički projektili te dronovi koji bi u širem europskom ratu mogli prijeći preko švicarskog teritorija, zalutati u njezin zračni prostor ili pasti zbog kvara ili presretanja.
Treću skupinu čine hibridne prijetnje – kibernetički napadi, špijunaža, sabotaže, dezinformacije i gospodarski pritisak. Njih je posebno teško tretirati jer često ostaju ispod praga otvorenog oružanog napada.
Četvrta opasnost su posljedice rata koji se vodi izvan same Švicarske. Zemlja je važno europsko čvorište za energetiku, željeznički promet, financije i podatkovnu infrastrukturu pa bi poremećaji u ostatku Europe mogli izazvati ozbiljne probleme i bez izravnog napada na njezin teritorij.
Strategija zato govori o “sveobuhvatnoj sigurnosti” i povezivanju civilnog i vojnog planiranja. No takav pristup otvara novi problem: moderna protuzračna obrana teško funkcionira potpuno samostalno. Sustavi poput F-35 i Patriota najkorisniji su kada razmjenjuju podatke s drugim državama i djeluju u širem sustavu nadzora zračnog prostora.
Švicarska se zbog toga nalazi između dvije potrebe. S jedne strane želi zadržati političku slobodu i neutralnost, a s druge zna da bi bez tehničke i vojne suradnje sa susjedima mogla ostati slabije zaštićena.
Dodatni problem je brzina. Rakete, kibernetički napadi i hibridne operacije razvijaju se mnogo brže nego što država može donositi proračune, nabavljati opremu i prilagođavati vojsku. Strategija zato sadrži 45 mjera za jačanje otpornosti, zaštite i obrane, ali svaka od njih mora proći politički i proračunski postupak te može biti izmijenjena ili odbijena.
Švicarska pritom već osjeća cijenu svoje dosadašnje politike neutralnosti. Odbijanje ponovnog izvoza švicarskog ratnog materijala Ukrajini dovelo je do toga da su je pojedini proizvođači povezani s NATO-om počeli zaobilaziti u natječajima i dobavnim lancima.
Glavna dilema zato ostaje ista: koliko se Švicarska može pripremati za zajedničku obranu s NATO-om, a da pritom i dalje uvjerljivo tvrdi da je neutralna?
Strategija dopušta zajedničke vježbe, obuku i razmjenu podataka sve dok nema formalne obveze uzajamne pomoći. No u stvarnom ratu granica bi bila puno nejasnija. Ako bi Švicarska svojim sustavima aktivno pomagala obranu NATO-ova zračnog prostora od Rusije, Moskva bi je mogla početi smatrati dijelom protivničkog sustava, bez obzira na to što Bern formalno tvrdi da nije zaraćena strana.
Upravo zato novi dokument pokazuje koliko je stari model neutralnosti postao teško održiv. Švicarska ga zasad ne napušta, ali više ne računa na to da će joj sama neutralnost biti dovoljna zaštita.
RSS
