FRONTEX, europska agencija za graničnu i obalnu stražu, objavio je godišnju analizu rizika za 2026. i 2027. godinu. Izvješće pokazuje da je broj nezakonitih prelazaka vanjskih granica EU-a u padu, ali upozorava da to ne znači i manji sigurnosni rizik.
Naprotiv, Frontex ocjenjuje da se pritisak na vanjske granice EU-a mijenja. Ne radi se samo o broju migranata, nego i o ratovima, hibridnim prijetnjama, organiziranom kriminalu, krijumčarenju ljudi, novim rutama i velikim promjenama u europskom sustavu azila i granica.
Za Hrvatsku je najvažniji dio izvješća onaj koji se odnosi na zapadnobalkansku rutu. Frontex navodi da ta ruta i dalje funkcionira kao važan ulazni i tranzitni pravac za sekundarna kretanja migranata unutar EU-a. Konkretno, u izvješću se navodi da kopnena zapadnobalkanska ruta preko Hrvatske, Slovenije i sjeverne Italije usmjerava migrante koji su u Europu ušli preko Grčke, ali i one koji su u zemlje zapadnog Balkana stigli zračnim putem.
Drugim riječima, Hrvatska se u Frontexovoj analizi ne opisuje kao glavna krajnja destinacija, nego prije svega kao važna tranzitna zemlja na putu prema zapadnoj i sjevernoj Europi.
Migranti idu prema Njemačkoj, Francuskoj i Beneluksu
Frontex navodi da sekundarna kretanja unutar EU-a i dalje slijede dobro poznate obrasce. Migranti koji u EU uđu preko središnjeg ili istočnog Mediterana, ali i preko zapadnobalkanske rute, često nastavljaju prema zemljama koje smatraju poželjnim odredištima, prije svega Njemačkoj, Francuskoj i državama Beneluksa.
Njemačka je, prema izvješću, i u 2025. ostala glavna destinacija sekundarnih kretanja unutar EU-a i schengenskog prostora. Na nju se odnosila otprilike trećina svih prijavljenih sekundarnih kretanja.
Frontex ističe da sekundarna kretanja nisu povezana samo s nezakonitim prelascima granice. Dodatni problem su i neučinkoviti povratni postupci. Migranti kojima je izdana odluka o povratku, a nisu zadržani, često odlaze u drugu državu članicu prije nego što se odluka može provesti. Na kretanja utječu i razlike u uvjetima prihvata, postupcima zaštite i osobnim preferencijama migranata.
Najzastupljenija nacionalnost među migrantima u sekundarnim kretanjima 2025. bili su Afganistanci, iako je njihov broj u padu. Slijedili su Marokanci, Alžirci i Turci, dok su Sirijci pali na peto mjesto. Na zapadnobalkanskoj ruti posebno se spominju Afganistanci, Egipćani, Bangladešani i Marokanci.
Frontex navodi i da je rast broja Bangladešana i Egipćana na zapadnobalkanskoj ruti povezan s povećanim dolascima tih državljana preko koridora Libija – Kreta.
Hrvatska među državama koje bi mogle biti pogođene novim pravilima o povratku
Drugi dio izvješća koji je posebno važan za Hrvatsku odnosi se na povratne postupke prema novom Paktu o migracijama i azilu.
Frontex navodi da će od sredine 2026. povratni procesi u EU-u biti oblikovani novom graničnom procedurom povratka. Ona se odnosi na državljane trećih zemalja koji su zaustavljeni na vanjskoj granici EU-a, a potom dobiju negativnu odluku o azilu.
Prema modelima koje navodi Frontex, najviše bi mogle biti pogođene Italija, Španjolska i Grčka, a u manjoj mjeri Hrvatska, Cipar i Bugarska. Razlog je to što se najveći dio nezakonitih prelazaka granice, kada je riječ o državljanima zemalja s niskom stopom priznavanja azila u EU-u, događa upravo na vanjskim granicama tih država.
Frontex navodi da bi se ta granična procedura povratka najčešće mogla primjenjivati na državljane Bangladeša, Egipta, Alžira, Maroka, Senegala, Pakistana, Turske, Gambije, Tunisa, Nigerije i Sijera Leonea.
Za Hrvatsku to znači da bi, iako nije među najopterećenijim državama poput Italije, Grčke i Španjolske, mogla osjetiti dodatni pritisak u provedbi novih pravila, posebno zbog svoje vanjske schengenske granice i položaja na zapadnobalkanskoj ruti.
Zapadni Balkan kao sigurnosni rizik
Frontex zapadni Balkan ne promatra samo kroz migracije, nego i kroz organizirani kriminal.
U izvješću se navodi da kriminalne skupine na zapadnom Balkanu postaju sve snažnije i operativno sposobnije. Frontex upozorava da su neke od njih uspostavile izravnu prisutnost u zemljama u kojima se proizvodi droga, čime su povećale količine kokaina, heroina i kanabisa koje ulaze u Europu.
Zapadni Balkan se u izvješću opisuje kao ključna tranzitna zona za kokain iz Latinske Amerike, heroin iz Afganistana preko središnje Azije te kanabis, pri čemu se navodi da su neke zemlje regije među najvećim proizvođačima kanabisa na otvorenom u Europi.
Posebno se upozorava na krijumčarenje oružja. Frontex navodi da raste nezakonita trgovina prepravljenim oružjem, odnosno plinskim i signalnim oružjem prepravljenim tako da može ispaljivati pravo streljivo. Takvo oružje često dolazi iz Turske i dijelova zapadnog Balkana.
Prema Frontexu, to oružje sve češće završava kod mreža koje krijumčare migrante, što povećava rizik za same migrante, suparničke kriminalne skupine i policijske službenike.
Krijumčari sve češće koriste nasilje
Frontex kao najakutniji operativni sigurnosni problem u regiji navodi sve češću upotrebu vatrenog oružja među mrežama za krijumčarenje migranata. U izvješću se upozorava da su incidenti u kojima naoružani krijumčari napadaju migrante, suparničke kriminalne skupine i policiju postali češći te se očekuje da će se nastaviti.
Zbog toga Frontex naglašava potrebu za jačanjem granične sigurnosti, boljom koordinacijom među službama i bržim odgovorom na incidente.
Za Hrvatsku je taj dio važan jer se nalazi na jednoj od glavnih kopnenih ruta prema schengenskom prostoru. Iako Frontex ne tvrdi da je Hrvatska središte tih kriminalnih mreža, njezin geografski položaj znači da se sigurnosni rizici zapadnobalkanske rute ne mogu promatrati odvojeno od hrvatske granice i hrvatske policije.
Manje prelazaka ne znači manji problem
Širi kontekst Frontexova izvješća važan je za razumijevanje ovih podataka. Agencija navodi da je broj nezakonitih prelazaka vanjskih granica EU-a u 2025. ponovno pao i dosegnuo najnižu razinu od 2021. godine. U prvom tromjesečju 2026. detekcije su bile gotovo 40 posto niže nego godinu ranije.
No Frontex upozorava da se iz jedne brojke ne smije izvlačiti previše optimističan zaključak. Iako je pritisak u brojčanom smislu slabiji, rizici su složeniji. Rat na Bliskom istoku, ruske hibridne operacije, nestabilnost u Africi, krijumčarske mreže i promjene europskog sustava granica i azila stvaraju drukčiju vrstu pritiska na EU.
Za Hrvatsku to znači da se pad ukupnog broja nezakonitih prelazaka ne može čitati kao kraj problema. Hrvatska ostaje dio zapadnobalkanske rute, dio vanjske schengenske granice i jedna od država koje bi mogle biti obuhvaćene novim pritiscima zbog promjena u sustavu povratka.
Frontexova analiza zato Hrvatsku smješta u širi europski sigurnosni kontekst: ne kao glavno odredište migracija, nego kao važnu tranzitnu točku na ruti koja povezuje istočni Mediteran, zapadni Balkan i zapadnu Europu.
RSS
