Izrael kao kibernetička svjetska sila: Jer iz Ciona dolazi kibernetika!

265
Isaac Ben Israel

Po mišljenju mnogih, Izrael se nalazi među pet najboljih svjetskih sila u području kibernetike. Prema prihvaćenim procjenama, izvoz kibernetičkih proizvoda iz Izraela zauzima od 5 do 10% svjetskog tržišta nakon što je u proteklih šest godina u stalnom porastu od ukupno 600%. Na popisu 500 svjetskih vodećih tvrtki koje se bave kibernetikom, Izrael se nalazi na drugom mjestu odmah iza SAD-a, a ispred svih europskih zemalja. Istraživački i razvojni podaci ulagača još su impresivniji: 20% svjetskih ulaganja u kibernetiku u poslovnom sektoru, ulaže se u Izrael.

Kibernetička revolucija nije rezultat ulaganja na slijepo. Dogodila se slijedom odluke vlade Države Izrael iz 2011. godine, prema kojoj treba djelovati na svim područjima i usmjeriti cijeli visoko tehnološki ekosustav prema usvajanju preporuka predloženih od strane radne skupine pod nazivom “Projekt kibernetika”, koju sam imao čast predvoditi, zajedno s još 80 stručnjaka iz tog područja iz vladinog, sigurnosnog, akademskog, obrazovnog i poslovnog sektora.

Taj je poduhvat počeo 2010. godine, nakon otkrića kako je kibernetički napad razlog uništenja iranskih centrifuga za proizvodnju urana. Slijedom napada, kibernetika je izbila u prvi plan i probila granice sigurnosnih i obavještajnih sustava i izborila svoj status u međunarodnoj svijesti te postala opće poznata defincija. Jedan od razloga za promjenu međunarodnog odnosa prema kibernetici je, kako se čini, i spoznaja da kibernetički napadi nisu usmjereni samo na obavještajne informacije, već mogu fizički povrijediti i nanijeti štetu.

Obrazloženje za usvajanje predloženih preporuka Vladi je jednostavno: kibernetička prijetnja proizilazi širenjem računalnih čipova u skoro u sva područja života i u sve uređaje koji nas okružuju u svakodnevnom životu. Razvijamo računalne tehnologije za dobrobit tvrtki, ali bez i da bilo što radimo, postajemo o njima ovisni. Prilika čini lopova; uvijek će postojati oni zli koji će ovisnost o računalima iskorisititi kako bi naštetili tvrtki, a ne za njenu dobrobit. Kibernetika nije ništa drugo do siva strana računala. Ali ništa nije bez mana: ovakve se tehnologije toliko brzo razvijaju da gotovo ne možemo predvidjeti kako će izgledati za nekoliko godina. Dok jedna tehnološka generacija u ljudskom životu traje 25 godina, u kibernetici se generacije mijenjaju svake godine. Iz tog razloga nije moguće napraviti petogodišnji plan suočavanja s kibernetičkim prijetnjama. Pet godina u kibernetičkom životu u stvari je plan za 5 generacija unaprijed i ne postoji netko tko može predviđati tako daleko.

Radi toga, radna skupina kibernetičkog projekta ne bavi se predviđanjem prijetnji i izradom petogodišnjeg plana kako se s prijetnjama nositi. Umjesto toga, bavi se izradom petogodišnjeg plana čiji je cilj pronalazak alata i učenje o prijetnjama koje će se dogoditi u budućnosti čak i ako danas ne znamo kada će se točno dogoditi. Ako ćemo imati ljude koji imaju potrebno znanje i pozadinu, organizaciju koja će donositi prave odluke o tome, veliku ponudu relevantnih tehnologija i tome slično, možemo se nadati da će cijeli sustav znati što učiniti kada se prijetnje (koje nije moguće predvidjeti) i dogode.

Radi toga, preporuke kibernetičkog projekta prihvaćene su u cijelom spektru koji ima veze skoro sa svim domenama naših života. Tako je npr. Izrael jedina zemlja na svijetu u kojoj možete odabrati kibernetiku kao glavni predmet u srednjoškolskoj maturi. Jedina zemlja u kojoj na svakom sveučilištu postoji središte za istraživanje kibernetike. Izrael pripada grupi zemalja koje možemo izbrojati na prste jedne ruke, a koje su osnovale vladino tijelo zaduženo za kibernetiku na nacionalnoj razini. Nacionalni stožer za kibernetiku nije osnovan radi svakodnevne borbe protiv kibernetičkih napada, već radi politike i izgradnje potrebnog ekosustava za suočavanje s budućim kibernetičkim prijetnjama. Samo četiri godine nakon što je osnovan stožer, uz njega je osnovano i tijelo (a ponovno slijedom preporuke Odbora koji sam imao čast voditi), čija je zadaća svakodnevno braniti cijelokupni kibernetički sustav. Tek nedavno i stožer i tijelo spojeni su u jedinstveno nacionalno središte.

Kako je navedeno, istraživačka središta na sveučilištima osnovana su prije manje od pet godina. Prvo i najveće je istraživačko središte “Blavatnik“ na Sveučilištu Tel Aviv. Važno je napomenuti kako se na njemu radi o interdisciplinarnom istraživanju: iako za većinu kibernetičkih problema postoji “tehnološko” rješenje, problemi uopće nisu “tehnološki”. Ne možemo razumjeti probleme dok ne uzmemo u obzir ljudsku psihologiju, društvena ponašanja, zakonske prepreke i zaštitu privatnosti u demokratskim društvima, poslovne odluke i što proizlazi iz toga. To je razlog zašto na Sveučilištu u Tel Avivu, u kojem radi 250 ljudi, “samo” dvije trećine dolazi baš iz tog područja (računarstvo, elektrotehnika, matematika), dok trećina istraživača dolazi s pravnog fakulteta, fakuleta ekonomije, managementa, društvenih znanosti i tome slično.

U svojih 71 godina neovisnosti, Izrael je postao svjetsko središte za razvoj i proizvodnju tehnologije s jedne strane, i model jedne nacionalne organizacije osnovane za borbu protiv kibernetičkih prijetnji koji kopiraju s druge strane.

 

Komentar (2018) / general bojnik (u mirovini) prof.dr.sc. Yitzhak Ben Israel

voditelj Središta za istraživanje kibernetike na Sveučilištu Tel Aviv