Europski saveznici SAD-a isprva su nakon povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću pokušavali održati dobre odnose s američkim predsjednikom, piše Luke McGee za Foreign Policy. Britanski premijer Keir Starmer ponudio mu je drugi državni posjet u ime kralja Charlesa III., a glavni tajnik NATO-a Mark Rutte na summitu NATO-a 2025. nazvao ga je “taticom”.
No, prema McGeeju, europski čelnici sve jasnije shvaćaju da se više ne mogu oslanjati na staru transatlantsku računicu, prema kojoj je Europa prihvaćala podređenu ulogu u zamjenu za američku sigurnosnu zaštitu i povlašten pristup tržištu. Trump je, navodi autor, nastavio napadati saveznike, uvoditi carine i donositi odluke bez konzultacija s europskim partnerima.
Europa zato, piše Foreign Policy, ne prekida otvoreno odnose sa SAD-om, ali se počinje postupno udaljavati od pretjerane ovisnosti o Washingtonu. Autor se poziva i na Rym Momtaz iz Carnegie Europe centra, koja je taj proces opisala kao “potiho napuštanje” transatlantskog saveza. Kao primjeri se navode odluka nizozemske središnje banke da umjesto Amazon Web Servicesa odabere njemački Lidl kao pružatelja cloud usluga te odluka danskog ministarstva obrane da kupi francusko-talijanski sustav SAMP/T umjesto američkog Patriota.
Važan dio novog europskog pristupa je i “koalicija voljnih”, britansko-francuska inicijativa koja okuplja 35 država spremnih podržati Ukrajinu u obrani od Rusije. U njoj sudjeluju i neeuropske zemlje poput Australije, Japana i Kanade, a kanadski premijer Mark Carney nedavno je rekao da će se “međunarodni poredak ponovno izgraditi, ali iz Europe”.
McGee ističe da se promjena vidi i u obrambenoj industriji. Japan se u razvoju borbenog zrakoplova nove generacije okrenuo europskim partnerima, a Europska unija priprema program od 150 milijardi eura za zajmove za naoružanje. Poljska i Litva trebale bi biti među prvim državama koje će potpisati sporazume vrijedne oko 50 milijardi eura.
Autor zaključuje da se geopolitičke promjene događaju sporo, ali da je deset godina Trumpova utjecaja, od prve pobjede do drugog mandata, već promijenilo smjer europske politike. Saveznici i dalje pokušavaju održati odnose s Washingtonom, ali s manje entuzijazma i s jasnijim ciljem: da više ne budu bespomoćno ovisni o SAD-u.
RSS
