Jučerašnja teška prometna nesreća na autocesti A3 ponovno je otvorila pitanje umora i psihofizičke sposobnosti profesionalnih vozača. Prometni stručnjak Željko Marušić upozorava da kombinacija iscrpljenosti, korištenja mobitela i vožnje s uključenim tempomatom predstavlja ozbiljnu opasnost, osobito kada je riječ o kamionima i autobusima.
Marušić naglašava da uzrok konkretne nesreće tek treba utvrditi policijskim očevidom i stručnim vještačenjem. Ipak, smatra da je riječ o povodu za upozorenje na dugogodišnje probleme u sigurnosti cestovnog prometa.
Vozači mogu biti formalno odmorni, a zapravo iscrpljeni
Jedan od najvećih problema, ističe Marušić, jest to što dio profesionalnih vozača tijekom propisanog odmora obavlja dodatne poslove, ponekad neprijavljeno ili za druge poslodavce.
Zbog toga vozač može formalno ispunjavati sve propise, a zapravo biti neispavan i smanjene koncentracije.
“Tahograf bilježi vrijeme odmora, ali ne može jamčiti da je vozač doista odmarao i spavao”, upozorava Marušić.
Vrijeme vožnje i odmora profesionalnih vozača uređeno je europskom Uredbom 561/2006. Vozači smiju neprekidno voziti najviše četiri i pol sata, nakon čega moraju napraviti stanku od najmanje 45 minuta, koja se može podijeliti na 15 i 30 minuta.
Dnevno smiju voziti najviše devet sati, uz mogućnost produljenja na deset sati dvaput tjedno. Tjedno ograničenje iznosi 56 sati, a tijekom dva uzastopna tjedna najviše 90 sati. Redoviti dnevni odmor traje najmanje 11 sati, uz određene iznimke.
Marušić upozorava da se mora razlikovati vrijeme vožnje od ukupnog radnog opterećenja. Propisani odmor ne smije služiti za obavljanje drugih poslova koji vozaču onemogućuju oporavak.
Tempomat i mobitel dodatno povećavaju rizik
Posebno opasnom Marušić smatra kombinaciju umora, monotone autocestovne vožnje i korištenja tempomata.
Iako tempomat olakšava održavanje brzine, kod umornog vozača može pridonijeti smanjenju pozornosti, sporijim reakcijama i pojavi mikrosna.
Još veći rizik predstavlja korištenje mobitela. Marušić upozorava da se problem ne odnosi samo na telefoniranje nego i na pisanje poruka, pregledavanje društvenih mreža, pretraživanje interneta i gledanje videosadržaja.
Takve aktivnosti odvlače pogled, misli i ruke vozača od upravljanja vozilom. Posljedice mogu biti posebno teške kod autobusa i kamiona zbog njihove velike mase, duljeg zaustavnog puta i broja ljudi koje nesreća može ugroziti.
Predlaže kazne od 300 do 1000 eura
Marušić smatra da upozorenja vozačima nisu dovoljna te predlaže stroži nadzor i znatno veće kazne.
Prije svega, traži pojačane kontrole profesionalnih vozača i prijevozničkih tvrtki. One bi trebale obuhvatiti podatke tahografa, stvarno radno opterećenje, dodatne poslove i moguće neprijavljeno zaposlenje.
Predlaže i učinkovitije povezivanje evidencija radnog vremena kako bi se lakše otkrivale manipulacije propisanim odmorima. Pritom naglašava da svaka kontrola digitalnih podataka mora biti zakonita i razmjerna, uz zaštitu privatnosti.
Za korištenje mobitela tijekom vožnje predlaže povećanje osnovne kazne sa sadašnjih 130 na najmanje 300 eura.
Za osobito opasne radnje, poput pisanja poruka, pregledavanja društvenih mreža i gledanja videosadržaja, smatra da bi trebalo razmotriti kaznu od 1000 eura, uz mogućnost zabrane upravljanja vozilom kada su za to ispunjeni zakonski uvjeti.
Odgovornost moraju snositi i prijevoznici
Marušić upozorava da odgovornost za iscrpljenost profesionalnih vozača nije samo na njima nego i na prijevoznicima koji organiziraju njihov rad.
Ako tvrtke pritiscima, rasporedima vožnje ili toleriranjem neprijavljenog dodatnog rada potiču kršenje propisa, smatra da bi morale snositi strože sankcije.
“Tempomat ne može zamijeniti pozornost vozača. Mobitel nije sredstvo razonode za upravljačem. A tahograf ne smije biti samo dokaz formalnog ispunjavanja propisa dok se stvarno radno opterećenje skriva”, poručuje Marušić.
Zaključuje da se sigurnost na autocestama ne smije prepuštati sreći te da ponavljanje istih upozorenja nakon svake teške prometne nesreće, bez konkretnih mjera, pokazuje kako problem nije samo u pojedinim vozačima nego i u sustavu koji dopušta opasnu praksu.
RSS
