Gospodarska i socijalna šteta koju uzrokuje krivotvorenje vladama oduzima prihode i njome se može podupirati teški kriminal poput trgovine drogom i pranja novca, navodi se u novom izvješću koje je danas objavio Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO).
U tom se izvješću procjenjuje da vlade država diljem EU-a godišnje ukupno izgube i do 111,8 milijardi kuna zbog prisutnosti krivotvorenih proizvoda na tržištu jer nezakoniti proizvođači ne plaćaju socijalne doprinose te zbog smanjenih izravnih i neizravnih poreza.
Osim toga, prema procjenama EUIPO-a svake se godine u EU-u zbog krivotvorenja izgubi čak do 141,6 milijardi kuna prihoda od prodaje u sektoru kozmetičkih proizvoda i osobne njege, sektoru alkoholnih pića i vina, farmaceutskom sektoru i sektoru igračaka i igara.
Krivotvorena roba ne podvrgava se jednakim strogim postupcima ispitivanja kao izvorna roba da bismo se uvjerili da su ti proizvodi sigurni za ljudsku konzumaciju ili upotrebu.
Konkretno, sektor kozmetičkih proizvoda i osobne njege zabilježio je porast gubitaka prihoda od prodaje za više od 19 milijardi kuna otkad je EUIPO u 2019. objavio zadnju takvu analizu, što je najveći porast od svih ispitanih sektora.
U Europskoj se uniji godišnje izgubi približno 14,1 % prihoda od prodaje iz sektora kozmetičkih proizvoda i osobne njege, oko 71,7 milijardi kuna zbog prisutnosti krivotvorenih proizvoda. U Hrvatskoj ta brojka iznosi 14,7 %, što predstavlja gubitak
prihoda od prodaje od 315 milijuna kuna godišnje, odnosno povećanje od 101 milijun kuna od provođenja prethodne procjene.
EUIPO-ova analiza pokazuje da je za evidentirane opasne krivotvorene proizvode procijenjeno da predstavljaju ozbiljan rizik za potrošače. Većina predmetnih proizvoda bila je namijenjena djeci, a radilo se o igračkama, proizvodima za njegu djece ili dječjoj odjeći.
Istraživanje koje su proveli EUIPO i Europol otkriva i poveznice između krivotvorenja i drugih teških kaznenih djela. Tijela za provedbu zakonodavstva od 2016. provela su 29 velike operacije za suzbijanje krivotvorenja i piratstva, a bile su usmjerene na organizirane zločinačke skupine upletene i u druge oblike teškog kriminala poput trgovine drogom i pranja novca.
Christian Archambeau, izvršni direktor EUIPO-a, smatra kako krivotvorenje nije zločin bez žrtve.
“Lažni proizvodi oduzimaju prihode od prodaje zakonitim poduzećima, a vlade osiromašuju za prijeko potrebni prihod. Sa sobom nose nedvojbene zdravstvene i sigurnosne rizike za osobe koje ih upotrebljavaju. Naša suradnja s Europolom pokazuje da se imovinskom koristi ostvarenom od krivotvorenja može podupirati teški organizirani kriminal. Kako bismo u cijelosti riješili taj problem, na svim je razinama potrebno usklađeno međunarodno djelovanje”, objašnjava.
Aktualne su procjene navedene u Izvješću o statusu povrede prava intelektualnog vlasništva za 2020., u kojem se objedinjuju aktivnosti izvješćivanja EUIPO-a na razini Europske unije i globalnoj razini. To uključuje i nalaze zajedničkih istraga provedenih s Organizacijom za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i Europskim patentnim uredom.
Izvješćem o statusu obuhvaćeno je i istraživanje o opsegu krivotvorenih i piratskih proizvoda u međunarodnoj trgovini te se navodi gospodarski doprinos industrija koje se intenzivno koriste pravima intelektualnog vlasništva gospodarskom rastu i stvaranju radnih mjesta.
EUIPO je decentralizirana agencija EU-a osnovana 2009. sa sjedištem u Alicanteu u Španjolskoj. Ured upravlja registracijom žigova Europske unije (žigova EU-a) i registriranih dizajna Zajednice kojima se osigurava zaštita intelektualnog vlasništva u svim državama članicama EU-a. EUIPO provodi i aktivnosti suradnje s nacionalnim i regionalnim uredima EU-a za intelektualno vlasništvo.
A. R. K.
