Najčešći oblici financijskih prijevara u Hrvatskoj i dalje su protupravno prisvajanje imovine, koje čini 57 posto svih slučajeva, te mito i korupcija s udjelom od 24 posto, pokazuje novo istraživanje Udruženja ovlaštenih istražitelja prijevara (ACFE Hrvatska), provedeno uz potporu EY-a Hrvatska. U odnosu na 2022. godinu, sve je više slučajeva u kojima počinitelji ne djeluju sami, nego u suradnji s drugim osobama ili vanjskim akterima.
Istodobno, financijski učinak prijevara raste. Medijan gubitka po incidentu povećao se s 100 tisuća na 150 tisuća eura, dok sve više organizacija nakon otkrivanja prijevare uvodi dodatne kontrolne mjere. Unutar kategorije protupravnog prisvajanja imovine zabilježena je značajna promjena strukture – udio slučajeva koji uključuju prisvajanje novčanih sredstava pao je s 84 na 57 posto, dok je prisvajanje fizičke imovine, poput zaliha i opreme, poraslo s 31 na 52 posto.
“Podaci jasno pokazuju da organizacije i dalje najčešće pogađaju klasični oblici prijevara, ali i da se njihov financijski učinak povećava. Posebno zabrinjava porast medijana gubitka na 150 tisuća eura, što upućuje na sve sofisticiranije i organiziranije prijevarne obrasce”, rekao je predsjednik ACFE Hrvatska Ivan Kovačević. Dodao je kako pad udjela mita i korupcije, s 31 na 24 posto, može upućivati na jačanje regulatornog nadzora i sustava usklađenosti.
Kibernetičke prijevare ostale su stabilne na 22 posto, dok su računovodstvene prijevare zadržale udio od 16 posto. Prijevare u nabavi pale su s 22 na 16 posto. Ipak, digitalne prijetnje i dalje su značajan rizik – 21 posto organizacija prijavilo je incidente povezane sa sadržajem generiranim umjetnom inteligencijom, dok dodatnih 18 posto sumnja na prijevare koje uključuju lažne poruke, sintetičke identitete ili AI-generirane phishing napade.
Iako su gubici primarno financijski, istraživanje pokazuje da reputacijska šteta često ostaje ograničena. Više od polovice ispitanika, njih 56 posto, smatra da njihova organizacija nije pretrpjela reputacijsku štetu, dok 29 posto bilježi manju, a 9 posto značajnu štetu.
Počinitelji su i dalje najčešće unutar organizacija, a u 44 posto slučajeva riječ je o izvršnom menadžmentu ili upravi. Slijede operativni odjeli s 30 posto, računovodstvo i financije s 13 posto te prodaja i marketing s 9 posto. Među počiniteljima prevladavaju muškarci, koji čine 67 posto, dok žene sudjeluju u 22 posto slučajeva. Gotovo polovica počinitelja je visokoobrazovana, a više od polovice zaposleno je u organizaciji kraće od pet godina.
Najčešći znak upozorenja prije otkrivanja prijevare je život iznad financijskih mogućnosti, a zatim problemi s kontrolama i nevoljkost dijeljenja odgovornosti (22 posto), razdražljivost i defenzivnost (17 posto) te odbijanje odlaska na godišnji odmor (17 posto). Financijske poteškoće kao signal navodi 13 posto ispitanika.
Istraživanje pokazuje i rast prijevara koje uključuju vanjske aktere. Među njima su i dalje najzastupljenije treće strane, uključujući hakere, s udjelom od 32 posto, no značajno raste uloga dobavljača, s 16 na 29 posto, kao i kupaca, čiji je udio porastao s 16 na 24 posto. Konzultanti sudjeluju u 5 posto slučajeva, dok u 10 posto slučajeva vanjski počinitelj nije identificiran.
“Posebno je važno istaknuti rast prijevara koje uključuju dobavljače i kupce, što ukazuje na potrebu dodatnog jačanja nadzora nad trećim stranama i upravljanja rizicima u lancu opskrbe”, upozorila je Ivana Rapić Dujmović iz EY-a Hrvatska i potpredsjednica ACFE Hrvatska.
Kao glavni uzroci prijevara i dalje se ističu slabosti u kontrolama – njihov nedostatak u 23 posto slučajeva te zaobilaženje postojećih kontrola u 21 posto. Slijede nedostatak svijesti o prijevarama (19 posto), pritisak za postizanjem financijskih ciljeva (15 posto), koluzija među zaposlenicima (13 posto) i organizacijska kultura (10 posto).
Pozitivan pomak vidljiv je u reakciji organizacija – čak 76 posto njih nakon otkrivanja prijevare uvodi nove kontrole, u odnosu na 55 posto u 2022. godini. Ipak, samo 31 posto organizacija imalo je zaposlenog stručnjaka za borbu protiv prijevara u trenutku incidenta.
Najveći budući rizik ispitanici vide u kibernetičkim prijevarama, koje ističe 56 posto organizacija. Slijede protupravno prisvajanje imovine te mito i korupcija s 29 posto, dok 21 posto očekuje rast prijevara u financijskom izvještavanju.
Kada je riječ o umjetnoj inteligenciji, najčešće se spominju phishing poruke generirane AI-em (56 posto) te deepfake audio i video sadržaji (22 posto). Istodobno, 63 posto organizacija koje očekuju kibernetičke prijetnje planira uvesti interne politike i edukacije za prepoznavanje i upravljanje takvim rizicima.
Umjetna inteligencija pritom ne služi samo počiniteljima, nego i u borbi protiv prijevara. “U brojnim tvrtkama već se široko primjenjuju sustavi za otkrivanje prijevara, uključujući data mining i različite AI alate. Sustavi kontinuirano prate odstupanja i sumnjive obrasce ponašanja, a u nekim sektorima prijevare se mogu otkriti i prije same isplate”, istaknula je Janja Skamlič iz EY-a Hrvatska.
RSS
