Europska komisija objavila je preliminarne podatke o smrtnosti na cestama u 2025. godini, a Hrvatska je i dalje među najgorima u Europskoj uniji. Sa 67 poginulih na milijun stanovnika bila je treća najlošija u EU-u, iza Bugarske i Rumunjske, a u odnosu na 2024. stanje se dodatno pogoršalo jer je broj poginulih porastao za 9 posto.
U cijeloj Europskoj uniji lani je na cestama poginulo oko 19.400 ljudi, što je 580 manje nego godinu prije. Unatoč tom padu od 3 posto, Bruxelles upozorava da većina članica i dalje ne napreduje dovoljno brzo da bi do 2030. prepolovila broj poginulih i teško ozlijeđenih u prometu. Dok su najsigurnije ceste i dalje u Švedskoj i Danskoj, Hrvatska je ostala u skupini zemalja s najtežom prometnom statistikom.
Napredak se znatno razlikuje od zemlje do zemlje. Najveći pad broja poginulih zabilježili su Estonija, gdje je broj smrtnih slučajeva pao za 38 posto, i Grčka s padom od 22 posto. Prema preliminarnim i djelomično još nepotpunim podacima, Belgija, Bugarska, Danska, Poljska i Rumunjska zasad su na dobrom putu da ostvare europski cilj smanjenja smrtnosti na cestama za 50 posto do kraja desetljeća.
Unatoč poboljšanju, Rumunjska je i dalje ostala među državama s najvišom stopom smrtnosti na cestama u Europskoj uniji, zajedno s Bugarskom i Hrvatskom. Hrvatska je u 2025. imala 67 poginulih na milijun stanovnika, što je više nego godinu ranije, kada ih je bilo 62. Time se našla pri samom vrhu EU-a po smrtnosti na cestama. S druge strane, najsigurnije ceste ponovno su imale Švedska i Danska, s 20, odnosno 23 poginule osobe na milijun stanovnika.
Komisija procjenjuje da na svaku osobu poginulu u prometu dolazi još pet teško ozlijeđenih. To znači da svake godine oko 100.000 ljudi u EU-u zadobije teške ozljede u prometnim nesrećama.
Podaci za 2024. pokazuju i gdje se nesreće najčešće događaju. Najopasnije su i dalje ruralne ceste, na kojima se dogodilo 53 posto svih smrtnih slučajeva. U urbanim područjima zabilježeno je 38 posto pogibija, dok se na autocestama dogodilo 8 posto smrtnih slučajeva.
U gradovima su posebno ugroženi nezaštićeni sudionici prometa, pješaci, biciklisti, vozači i putnici na motociklima i mopedima te korisnici uređaja za osobnu mobilnost. Oni čine čak 70 posto svih poginulih u urbanim sredinama. Većina tih nesreća uključuje automobile i kamione.
Muškarci i dalje čine veliku većinu poginulih na cestama, njih 77 posto, dok žene čine 23 posto. Komisija upozorava i na nerazmjerno visok udio mladih od 18 do 24 godine te starijih od 65 godina među stradalima, osobito među pješacima i biciklistima.
Kad je riječ o vrstama sudionika u prometu, vozači automobila i putnici činili su 44 posto svih poginulih, korisnici motornih vozila na dva kotača 21 posto, pješaci 18 posto, a biciklisti 9 posto. Uređaji za osobnu mobilnost sudjeluju s tek 1 posto u ukupnom broju smrtnih slučajeva, ali Komisija upozorava da broj poginulih povezanih s takvim vozilima, uglavnom e-romobilima, znatno raste od 2021. do 2024.
Europska unija još je 2018. postavila cilj da do 2030. prepolovi broj smrtnih slučajeva i teških ozljeda na cestama, a do 2050. želi dosegnuti tzv. viziju nula, odnosno stanje u kojem na cestama više nema poginulih. Komisija je u izvješću na polovici provedbenog razdoblja ocijenila da je napredak vidljiv, ali i dalje prespor.
Sigurnost na cestama zajednička je odgovornost Europske unije i država članica. Iako glavni dio posla i dalje odrađuju nacionalne i lokalne vlasti, EU postavlja pravila za sigurnost infrastrukture i vozila, ispite i dozvole za vozače, koordinira prekograničnu suradnju i financira projekte usmjerene na veću sigurnost u prometu. Među novijim mjerama ističu se ažurirana pravila za vozačke dozvole, bolja prekogranična provedba prometnih propisa i prijedlog za poboljšanje tehničke ispravnosti vozila.
Konačni podaci za 2025. bit će objavljeni na jesen, a sadašnje brojke temelje se na preliminarnim podacima, koji su za dio država još podložni promjenama.
Najveće stope smrtnosti na cestama u 2025. imale su Bugarska sa 71 poginulim na milijun stanovnika, Rumunjska s 68 i Hrvatska sa 67. Na drugom kraju ljestvice bile su Švedska i Norveška s po 20 poginulih na milijun stanovnika, Island s 21, Danska s 23 i Švicarska s 24.
RSS
