Europska komisija predstavila je plan u pet točaka za sprečavanje, predviđanje i odgovor na iznenadne masovne nezakonite dolaske na vanjske granice Europske unije.
Komisija navodi da EU već ima sveobuhvatan sustav upravljanja migracijama te da su nezakoniti prelasci granica trenutačno na najnižoj razini od 2021. godine. Ipak, posljednji događaji pokazali su koliko brzo situacija može eskalirati, od istočnih granica EU-a do Sredozemlja.
Posebno se ističe ovogodišnja kriza u Ceuti, koja je, prema Komisiji, pokazala koliko naglo mogu porasti masovni dolasci i koliko brzo mogu prerasti u kriznu situaciju.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen još je u govoru o stanju Unije upozorila da je potrebno dodatno razvijati postojeće alate, posebno za hitne situacije. Komisija sada predlaže jačanje suradnje s trećim zemljama, zaštite vanjskih granica, sustava ranog upozoravanja, borbe protiv krijumčara i učinkovitijeg vraćanja osoba koje nemaju pravo boravka u EU-u.
Jača suradnja sa zemljama podrijetla i tranzita
Prvi dio plana odnosi se na suradnju s partnerskim zemljama kako bi se nezakonite migracije smanjile prije nego što ljudi stignu do vanjskih granica EU-a.
Komisija želi pojačati praćenje migracijskih kretanja, rano upozoravanje i razmjenu informacija s trećim zemljama. Istodobno se planira više raditi na uzrocima nezakonitih migracija i stvaranju mogućnosti za ljude u zemljama podrijetla.
U planu se spominje i nova mediteranska inicijativa za vještine i radna mjesta mladih te razvoj zakonitih i sigurnih putova dolaska u EU.
Komisija također želi jaču suradnju Frontexa, Europola i Eurojusta s partnerskim zemljama kako bi se bolje pratili migracijski trendovi, rute i sigurnosni rizici. Planira se i razvoj koordinacijskih centara EUROSUR-a s trećim zemljama radi bolje razmjene informacija prije nego što migracijski pritisak dođe do granica EU-a.
Novi okvir za hitne situacije na granicama
Drugi dio plana odnosi se na jačanje vanjskih granica Europske unije.
Komisija najavljuje novi europski okvir za odgovor na hitne situacije koji bi trebao omogućiti bržu reakciju u slučajevima naglih masovnih dolazaka, posebno kada se migracijska kretanja namjerno koriste kao sredstvo pritiska na EU.
Predviđeno je i dodatno jačanje Frontexa. Komisija želi povećati njegove kapacitete za brzo raspoređivanje ljudi i opreme, pojačati njegovu ulogu u vraćanju migranata te ojačati praćenje vanjskih granica i područja izvan njih.
Državama članicama trebala bi biti dostupna i ciljana pomoć za zaštitu najosjetljivijih dijelova vanjske granice, a prema potrebi i potpora Mehanizma Unije za civilnu zaštitu.
Frontex bi pratio i društvene mreže
Treća skupina mjera odnosi se na praćenje situacije i rano upozoravanje.
Komisija predlaže da Frontex dobije ovlasti za praćenje društvenih mreža kako bi mogao ranije prepoznati promjene u migracijskim kretanjima i bolje podržati upravljanje vanjskim granicama.
Od država članica očekuje se da pravodobno dostavljaju informacije u sustav EUROSUR i odmah prijavljuju razvoj događaja koji bi mogao utjecati na vanjske granice.
Poseban naglasak stavlja se i na brzo širenje dezinformacija i sadržaja koji može poticati nezakonite migracije. Komisija zato želi bolje koristiti alate iz Akta o digitalnim uslugama te uspostaviti bržu i strukturiraniju suradnju s velikim internetskim platformama, tražilicama i nacionalnim tijelima.
Planirana su i nova digitalna partnerstva s trećim zemljama kako bi se brže otkrivao sadržaj koji potiče nezakonite migracije.
Jači udar na krijumčarske mreže
Četvrti dio plana usmjeren je na razbijanje mreža za krijumčarenje migranata i trgovinu ljudima.
Komisija traži od Vijeća da brzo usvoji novi režim sankcija koji bi omogućio zamrzavanje imovine i zabrane putovanja osobama uključenima u krijumčarenje migranata.
Od Europskog parlamenta očekuje se ubrzanje rada na revidiranoj Direktivi o olakšavanju nezakonitih migracija, kao i napredak u pregovorima o novom mandatu Europola.
Pojačat će se i suradnja s internetskim platformama, bankama i pružateljima digitalnih platnih usluga kako bi se lakše otkrivale krijumčarske aktivnosti i pratili nezakoniti financijski tokovi.
Komisija želi dodatno ojačati i Europolov Europski centar za borbu protiv krijumčarenja migranata.
Veći pritisak na vraćanje
Peti stup plana odnosi se na vraćanje osoba koje nemaju pravo ostati u Europskoj uniji.
Komisija želi snažniju suradnju s trećim zemljama u prihvatu njihovih državljana, koristeći pritom različite instrumente EU-a, uključujući trgovinu, razvojnu suradnju i viznu politiku.
Frontex bi trebao imati veću ulogu u organiziranju vraćanja, dok bi države članice trebale u većoj mjeri koristiti postojeću Frontexovu pomoć u vraćanju, ponovnom prihvatu i reintegraciji.
Komisija očekuje i provedbu nove Uredbe o vraćanju te postupka vraćanja na granici. Dio postupaka trebao bi se dodatno digitalizirati kako bi se smanjilo administrativno opterećenje i ubrzao cijeli proces.
Virkkunen: Snažnija Europa počinje jačim granicama
Izvršna potpredsjednica Komisije Henna Virkkunen poručila je da snažnija Europa počinje jačim vanjskim granicama.
“S pomoću sigurnih digitalnih alata, bolje razmjene podataka i pametnijih tehnologija podupiremo naša granična tijela u učinkovitijem upravljanju migracijama, borbi protiv prekograničnog kriminala i jamčenju sigurnosti naših vanjskih granica”, rekla je Virkkunen.
Povjerenik za unutarnje poslove i migracije Magnus Brunner rekao je da migracijska politika mora stalno evoluirati.
“Dobra politika nikada ne miruje. Nadovezujući se na petogodišnju migracijsku strategiju, poduzimamo sljedeće korake”, rekao je Brunner.
Dodao je da će jačanjem Frontexa, novim europskim okvirom za odgovor na hitne situacije i dubljom suradnjom sa zemljama podrijetla i tranzita EU graditi “snažne vanjske granice, učinkovitu migracijsku diplomaciju, pakt o migracijama i azilu te vjerodostojna vraćanja”.
“Europi je potreban čvrst, pravedan i prilagodljiv sustav”, poručio je Brunner.
Plan ide pred ministre država članica
Plan će biti predstavljen državama članicama na sastanku Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove 1. i 2. listopada 2026.
Komisija naglašava da će za njegovu provedbu biti potrebno zajedničko djelovanje država članica, europskih agencija i institucija EU-a.
RSS
