Opskrbljivanje stanovništva dovoljnim količinama zdravstveno ispravne vode za piće je od posebnog interesa za društvo u cjelini. Da bi se to ostvarilo, potrebno je zaštiti vodne resurse i preventivno upravljati rizicima u vodoopskrbi. RH je među prvim zemljama u Europi prihvatila koncept upravljanja rizicima u vodoopskrbi i regulirala uvođenje HACCP sustava u vodoopskrbnim sustavima. Daljnja poboljšanja vodoopskrbe mogu se postići sustavnijim i sveobuhvatnijim pristupom upravljanju rizicima, odnosno implementacijom planova sigurnosti.
Za uspjeh javnozdravstvenih aktivnosti je neophodno implementirati koncept upravljanja rizicima i upravljanja krizama. Kriza vode je sigurnosno pitanje visokog rizika. Nove paradigme, odnosno projekti koji trebaju pridonijeti opstanku i razvoju zajednice jesu novi sigurnosni izazovi. Oni se rješavaju na dvije platforme – međunarodna sigurnost i ljudska sigurnost, koja je stavila čovjeka u središte koncepta sigurnosti. Zadnje procjene Svjetskog ekonomskog foruma o utjecaju pojave određenih rizika izdvajaju krizu vode kao onu koja ima izravan utjecaj na druge aspekte suvremenog života, poput proizvodnje hrane. Zbog toga su se, pojavili novi koncepti nacionalne sigurnosti, u kojima je apstraktne sigurnosne prijetnje i izazove zamijenila procjena rizika, na koje je moguće utjecati.
Najbolji način za upravljanje krizom je spriječiti je, a najbolji način za sprječavanje krize je predvidjeti je. Ne možemo predvidjeti svaku krizu, no možemo povećati svoje šanse da izbjegnemo mnoge od njih. Najučinkovitiji način za predviđanje vrsta krize je provođenje revizije ranjivosti. Nakon sveobuhvatnog popisa ranjivosti, idući korak je pisanje kriznog plana.
Postoje dva tipa kriznih planova i to, Operativni: što radimo. Tko to radi, kada se to radi i sl.t. i Komunikacijski: što govorimo, Tko to govori, kako objavljujemo poruke, i sl.t. Plan je onoliko dobar kolika je organizacijska sposobnost da ga provede u praksi. Krizni plan koji se napiše i stavi na policu je beskorisna vježba. Jako je važno educirati svoj krizni tim o planu koji je napisan. Krizni plan i njegova izrada važan su dio preventivnog djelovanja iz razloga što krizni plan obuhvaća važne sastavnice i korake djelovanja u slučaju pojave krize. U procesu planiranja za krizu uloga kriznog menadžmenta je spoznaja ranjivih točaka poduzeća i njihovog potencijalnog štetnog djelovanja, zatim ulaganje sredstava u informiranje i edukaciju zaposlenih za pripremu na moguće scenarije, te brza i odlučna reakcija pri nastupu krizne situacije i otvorena komunikacija s glavnim dionicima.
Dr.sc. Branko Mihaljević, prof.v.š.
Predsjednik UV Poslovnog učilišta integralna sigurnost i razvoj, Zagreb
III. Savjetovanje Kritične infrastrukture: Sigurnost vode i javne vodoopskrbe, Opatija, Hotel Ambasador, 7.- 8. lipanj 2022.
Foto: Svijetsigurnosti.com
