Na krivotvorenje novca, dokumenata i odjeće već smo se naviknuli, no na našem tržištu sve je više i krivotvorene hrane. Državna inspekcija uočila je da poneki proizvođači zavaravaju kupce lažnim informacijama na deklaracijama, slabijom kvalitetom proizvoda ili lošim sastojcima u hrani. Najviše se vara na mesu, medu, ulju, mlijeku i sirevima – pa se često pitamo – znamo li doista što jedemo.
Koliko vam se puta dogodilo da ste umjesto kvalitetnog vina, originalnog kozjeg sira ili vrhunskog bućina ulja kupili mačka u vreći? Možda i ne znate, no potvrđuju to laboratorijska ispitivanja.
– Od kategorija koje se najčešće patvore to je med, gdje se dodaju šećeri i eterična ulja koja mogu biti opasna. U mljevenom mesu nalazimo kolagen. Imamo maslinovo ulje koje može biti razrijeđeno jeftinijim verzijama. Tuna se zamjenjuje jeftinijom bonito vrstom ribe koja nema tu kvalitetu, tvrdi voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane, Referentni centar Ministarstva zdravstva Dario Lasić.
Voda u vinu, kolagen u mesu
Porazni su i podaci Državnog inspektorata. Od 14 uzoraka vina, čak u sedam dodani su voda i šećer, od deset bućinih ulja, šest su krivotvorene mješavine, a nepravilnosti su uočene i kod mlijeka, sira, kruha, mesa.
– Do pet posto proizvoda u tim kontrolama može se reći da se radi o patvorenim proizvodima ili krivotvorenim. To se odnosi na krivo deklariranje, na miješanje hrane sa sastojcima koji nisu primjereni, zamjenu jeftinijim sastojcima. To je razrjeđivanje hrane, dodaje Jasna Bošnir, voditeljica Službe za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju, Referentni centar Ministarstva zdravstva.
Jeftina rješenja u utrci za profitom
Hrana je u Hrvatskoj kvalitetnija nego u mnogim europskim zemljama, no u utrci za profitom proizvođači posežu za rješenjima koja njima idu na ruku.
– Proizvođači moraju opstati na tržištu, moraju kupovati sirovine koje su pogodne da konačni proizvod izvuče dobit za proizvođača. To ide na uštrb kvalitete i u konačnici – potrošač plaća cijenu, upozorava stručnjak za sigurnost i kvalitetu hrane Marijan Katalenić.
– Upute i informacije o proizvodu zakonski moraju postojati na deklaraciji. Ukoliko nisu propisno navedeni – institucije moraju obaviti taj posao, a kupac može sebe zaštititi čitanjem deklaracije, kaže nutricionistica Karmen Matković Melki.
Lani je, doznaje se, evidentirano 117 opoziva krivotvorenih proizvoda, a prekršiteljima se samo rigoroznim kaznama može stati na kraj.
Cijelu analizu pročitajte OVDJE.
RSS
