Riječ „ revolucija“ potiče od latinske riječi „revolutio“, što znači preokret, a pojam definira temeljitu promjenu moći ili organizacijskih struktura koja se događa u vrlo kratkom vremenu.
Izraz revolucija, također se koristi za obilježavanje promjena koje nisu vezane samo uz politiku, kao što su npr. industrijske revolucije.
U drugoj polovici XVIII. stoljeća ručna se proizvodnja počela zamjenjivati parnim strojevima, što je dovelo do stvaranja tvornica. Time je počeo razvoj koji je od kraja 18. do sredine 19. stoljeća temeljito izmijenio ranije političke, gospodarske i društvene sustave u većem dijelu svijeta. Počela je Prva industrijska revolucija.
Druga ili tehnološka revolucija dogodila se u periodu između 1860. i 1914. godine, a obilježena je masovnom proizvodnjom u novim industrijama poput čelika, nafte i električne energije, razvojem prometa i komunikacija. Izmjenična struja, telefon i motor s unutarnjim izgaranjem neka su od ključnih otkrića i izuma tog razdoblja. Tehnološke inovacije iz temelja mijenjaju prirodu gospodarstva.
Treća ili Digitalna industrijska revolucija počela je krajem 60-tih godina prošlog stoljeća. Obilježena je razvojem tehnologije, koja je uznapredovala od analogne elektronike i mehaničkih uređaja, do digitalne tehnologije koju koristimo danas.
Četvrta industrijska revolucija je termin koji je promovirao Klaus Schwab, osnivač i izvršni predsjednik Svjetskog gospodarskog foruma. Schwab je 2016. objavio knjigu „Četvrta industrijska revolucija i poručio kako posljednja industrijska revolucija koja je u tijeku „zamagljuje granice između fizičke, digitalne i biološke sfere“. Ona nam donosi promjene u umjetnoj inteligenciji (AI), robotici, Internet stvarima (IoT), autonomnim vozilima, 3D printanju.
U poslovnom svijetu, mijenjaju se svi postojeći modeli poslovanja. Promjene se događaju svakodnevno. Opseg promjena je ogroman, tempo je izuzetno brz. Stvara se potpuno novi način poslovanja. Nestaju uredi, perimetri zaštite, čuvari…
Budućnost rada donosi nove izazove i uzrokuje da mijenjamo način razmišljanja o radnim mjestima i zapošljivosti.
Istovremeno, otvaraju se nove korporativne ranjivosti, dok sofisticiranost alata za napade stalno raste. Ali, izazove budućnosti ne možemo rješavati alatima prošlosti. Upravo zato, u vrijeme 4. industrijske revolucije potrebna je i korporativna sigurnost četvrte generacije.
RSS/Foto: HUMS
