Nakon terorističkih napada u Barceloni, Bruxellesu, Londonu, Parizu, Manchesteru, Berlinu, Nici, i Stockholmu pokazalo se da teroristi osim primjene „visokog intenziteta napada“ koji predstavlja kombinaciju eksploziva i vatrenog oružja, u sve većem broju primjenjuju „niski intenzitet napada“ koji pretpostavlja korištenje automobila, mačeta i noževa kao sredstva napada na gradskim javnim prostorima, poput glavnih gradskih šetnica, središnjih trgova, koncertnih dvorana, tržnica, trgovačkih centara i dr.
Financiranje mjera za poboljšanje sigurnosti javnih prostora u fokusu je Europske komisije, jer financiranjem mjera za promicanje i podršku razvoju inovativne infrastrukture želi osnažiti sigurnost javnih prostora a da pri tome javni prostori ne promijene svoj karakter otvorenosti.
U tu svrhu Europska komisija izradila je Akcijski plan EU o poboljšanju zaštite javnih prostora ali i pojačala dostupnost sredstava EU, kako u kratkoročnom tako i u srednjoročnom razdoblju.
O sigurnosti hrvatskih gradova govorilo se u četvrtak, 28. lipnja 2018., na konferenciji u zagrebačkom hotelu Antunović, na kojoj je sudjelovao ministar unutarnjih poslova dr.sc. Davor Božinović i glavni ravnatelj policije Nikola Milina. Organizator ovog skupa bila je Udruga gradova u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova.
„Iz sigurnosti proizlazi sva ostala dobrobit i prosperitet građana čime se ocjenjuje razina kvalitete i uspješnosti države, demokratskog, političkog sustava i stabilnog društva. Poseban se naglasak stavlja na zaštitu javnih prostora s ciljem prevencije i otežavanja svih onih koji nastoje djelovati protupravno. Rizik od terorističkih napada se nikada neće moći potpuno otkloniti, stoga je potrebno preventivno i maksimalno suziti prostor za pripremu i provedbu kaznenih djela“, istaknuo je ministar Božinović.
Ministar Božinović pozvao je sve gradonačelnike da Ravnateljstvu policije dostave prijedloge do kraja devetog mjeseca ove godine, koji se odnose na zaštitu javnih prostora te zatraže stručnu pomoć u izradi tehničkih specifikacija sredstava kojima planiraju ojačati zaštitu javnih prostora, a time će se doprinijeti i podizanju osjećaja sigurnosti kod lokalnog stanovništva.
Božinović je naglasio kako Ministarstvo unutarnjih poslova intenzivno radi na sigurnijem okružju kroz prevenciju i rješavanje lokalnih sigurnosnih pojava pri čemu je prepoznata važnost suradnje s lokalnom zajednicom.
Ovo je sjajna prilika za gradonačelnike hrvatskih gradova, a ponajviše za gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića, da osmisle i prijave inovativne projekte koji su u funkciji ostvarivanja sigurnosti javnih prostora.
Kako hrvatske gradove učiniti otpornima na terorističke prijetnje danas je važno pitanje.
„Sposobnost gradova da reagiraju i rješavaju napade na najbrži i najučinkovitiji mogući način ključna je odrednica njihove otpornosti“, smatra Paul Argyle, savjetnik gradonačelnika Manchestera za strateška pitanja.
Jedan od načina sprječavanja terorističkih napada u gradovima je prilagodba urbanističkih rješenja postavljanjem fizičkih prepreka kojima se ograničava pristup pješačkim zonama.
U ostvarivanju tog cilja urbanisti i arhitekti imaju puno toga za reći.
Ipak, kada je riječ o Zagrebu, zbog nedostatka vremena za pripremu projekta, mišljenja sam da bi se trebali usredotočiti na realizaciju projekta „Zagreb Watch“.
Riječ je o projektu koji bi obuhvatio nove tehnologije urbane sigurnosti u vlasništvu grada Zagreba i Zagrebačkog holdinga. Tu na prvom mjestu mislim na potrebu integracije senzora, videonadzora s analitikom, kibernetičke sigurnosti, informacijskih sustava i javnih upozoravanja putem interaktivnih nadzornih ploča i mobilnih telefona.
Europska komisija u svojem priopćenju od 18. listopada 2017. ističe da je u ostvarivanju sigurnosti javnih prostora potrebna bolja suradnja između lokalnih dionika i privatnog sektora. S toga će Komisija uspostaviti forum gospodarskih subjekata za poticanje javno-privatnih sigurnosnih partnerstva u suradnji s privatnim subjektima kao što su trgovački centri, organizatori koncerata, sportske dvorane i poduzeća za iznajmljivanje vozila. Uključenost lokalnih i regionalnih tijela povećat će se tematskim sastankom na visokoj razini o najboljim praksama za zaštitu javnih prostora.
U svakom slučaju, osim akademske zajednice, gradskih hitnih službi i javne sigurnosti, u izgradnju otpornog grada nužno je poticati i angažirati privatni sektor sigurnosti. Prije svega tvrtke koje se bave mapiranjem, kiberentičkom sigurnošću i tehničkom zaštitom.
Naravno, iz cijele priče ne smijemo „ispustiti“ građane. Potreban je dodatni napor kako bi u ovom svijetu nesigurnosti, a neki kažu i militarizacije urbane infrastrukture, upravo sami građani postali bolje pripremljeniji i odgovorniji za upravljanje osobnim rizikom.
Alen Ostojić
