Kada se ozljeda ili bolest neće priznati ozljedom na radu?

Da li su priznate sve prijavljene ozljede na radu i kada se ozljeda ili bolest neće priznati ozljedom na radu?

Podatci o broju priznatih ozljeda na radu, odnosno profesionalnih bolesti i to sa stanjem na dan 31. ožujka tekuće godine za prijave o ozljedama na radu, odnosno profesionalnim bolestima koje su zaprimljene u prethodnoj godini, objavljuju se  temeljem važećih odredbi Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti, na internetskim stranicama HZZO-a, u dijelu koji se odnosi na »Zaštitu zdravlja na radu«,

Tako je za 2021.godinu zaprimljeno 15682 Prijava o ozljedi na radu , od čega je do 31.03.2022. godine priznato 12645. Broj zaprimljenih Prijava o profesionalnoj bolesti u 2021. godini je 2400, od čega je do 31.03.2022. godine priznato 1536.

Izvor:  Ozljede na radu i profesionalne bolesti, Specifična zdravstvena zaštita | HZZO

Postoje zakonski regulirane okolnosti koje onemogućuju priznavanje ozljede odnosno bolesti kao ozljede na radu. Tako se ne priznaje ozljedom na radu ako je do ozljeda odnosno bolest nastala kao posljedica  skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja na radnome mjestu, pri obavljanju djelatnosti, kao i na redovitom putu od stana do mjesta rada i obrnuto (npr. tučnjava na radnom mjestu ili u vremenu dnevnog odmora, namjerno nanošenje povrede sebi ili drugome,obavljanje poslova pod utjecajem alkohola ili opojnih droga, upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola ili opojnih droga…). Ne priznaju se ozljede ili bolesti nastale u aktivnostima koje nisu u vezi s obavljanjem radnih aktivnosti (npr. radni odmor koji nije korišten u propisano vrijeme, radni odmor koji nije korišten u cilju obnove psihofizičke i radne sposobnosti nužno potrebne za nastavak radnog procesa, fizičke aktivnosti koje nisu u vezi s radnim odnosom i sl.). Ukoliko  se  radi o namjernom nanošenju ozljede od strane druge osobe izazvanog osobnim odnosom a  koje se ne može dovesti u kontekst radno-pravnom aktivnosti, atake kronične bolesti, te urođenoj ili stečenoj predispoziciji zdravstvenog stanja koje mogu imati za posljedicu bolest, ozljeda ili bolest se neće priznati kao ozljeda na radu.

Ponekada ono što je nama logično u pravnim i drugim propisima jednostavno nije opravdano odnosno sagledava se u drugom svjetlu.

Tako je  na primjer fizički radnik u građevinarstvu prilikom dizanja težeg tereta zbog iznenadnog opterećenja tijela doživio  srčani infarkt,  te se po završetku posla odmah radi bolova u prsištu uputio na hitni prijem u bolnicu. U izjavi neposrednog rukovoditelja  i svjedoka radnik se  požalio da mu nije dobro.

Iz Otpusnog pisma  bolnice nakon  hospitalizacije navodi se da je pacijent prije 45 minuta osjetio bol u lijevom prsištu sa širenjem u lijevu ruku koja ne prestaje. Nakon obrade  učinjen je zahvat s ugradnjom stenta radi ustanovljenog infarkta miokarda. U otpusnom pismu  je prilikom prijema evidentiran povišeni krvni tlak, povišene vrijednosti lipida i glukoze.

Prvostupanjskim rješenjem ozljeda nije  priznata  ozljedom na radu, jer  je ocjenjeno da se radi o bolesti, a ne ozljedi. Radnik je  uložio žalbu navodeći da smatra da je trebalo više pažnje trebalo posvetiti provjeri opterećenja tijela kojoj je bio izložen organizam, te da nema nikakve predispozicije za nastanak infarkta.

Čimbenici rizika za razvoj koronarne bolesti  su povišene razine holesterola, šećerna bolest, debljina i pušenje. Od utjecaja su i nasljedni čimbenici kao arterijska hipertenzija. Prema navodima obiteljskog doktora radnik je kronični bolesnik  s ustanovljenom  šećernom bolesti,  arterijskom hipertenzijom, te povišenim vrijednostima masnoća što predstavlja predispoziciju za razvoj ishemijske bolesti srca koja nastaje postepeno te može dovesti do razvoja akutne koronarne bolesti.

Drugostupanjsko rješenje je potvrdilo  da se  ne postoji uzročno-posljedična veza između događaja  i bolesti infarkt miokarda jer se radi o bolesti za koju postoji predispozicija zdravstvenog stanja.

Postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede ili bolesti za ozljedu na radu pokreće se podnošenjem tiskanice „Prijave o ozljedi na radu“ koja se podnosi regionalnom uredu odnosno područnoj službi HZZO-a prema mjestu prebivališta, odnosno boravka osigurane osobe, a može i regionalnom uredu odnosno područnoj službi prema sjedištu poslodavca. Prijavu podnosi poslodavac ili osoba koja samostalno osobnim radom obavlja djelatnost, po službenoj dužnosti ili na traženje ozlijeđenog ili oboljelog radnika. Ako poslodavac, odnosno organizator određenih aktivnosti i poslova ne podnesu prijavu o ozljedi na radu, prijavu je obvezan podnijeti izabrani doktor opće/obiteljske medicine prema zahtjevu ozlijeđene ili oboljele osigurane osobe ili prema prijedlogu nadležnog doktora specijaliste medicine rada.

Zahtjev za priznavanje ozljede na radu i utvrđivanjem prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja uslijed ozljede na radu može podnijeti i sama osigurana osoba, odnosno član obitelji u slučaju smrti osigurane osobe.

Rok za podnošenje prijave o ozljedi na radu odnosno zahtjeva je 8 dana od dana nastanka ozljede na radu, a osigurana osoba za koju  nije podnesena prijava o ozljedi na radu u roku od tri godine od isteka naprijed naznačenog roka gubi pravo na pokretanje postupka utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Srebrenka Mesić,dr.med.

univ.mag medicine rada i sporta