ISTRAŽIVANJE: Građani RH smatraju da prioritet hrvatskog predsjedanja EU mora biti borba protiv korupcije

World Top 10/ Prtsc

CROSOL – Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske, u suradnji s agencijom Ipsos Puls, objavila je rezultate istraživanja javnog mnijenja o predsjedanju Republike Hrvatske Vijećem EU u prvoj polovici 2020. godine.

Istraživanje je provedeno u okviru projekta “Prema otvorenoj, pravednoj i održivoj Europi u svijetu – projekt predsjedanja EU 2019-2021” financiranom od strane Europske unije.
Svrha istraživanja bila je ispitati stavove i informiranost građana o temama vezanim uz predsjedanje Hrvatske Europskom unijom, prioritetima Vlade RH i organizacija civilnog društva za predsjedanje te o funkcioniranju Europske unije i ulozi Hrvatske unutar nje.

Prioritet, koji prema stavovima građana Hrvatska treba nametnuti tijekom predsjedanja je borba protiv korupcije što je istaknulo oko 65% građana. Gotovo polovica građana, njih 47%, smatra da je jedan od najvažnijih prioriteta koje bi Hrvatska mogla nametnuti i zaštita ljudskih prava. Među prioritetima je prepoznato i smanjenje nejednakosti u razvijenosti članica, upravljanje migracijama, te borba protiv klimatskih promjena.
Ukupno 81% građana upoznato je s informacijom da će Hrvatska predsjedati Vijećem Europske unije u prvih šest mjeseci 2020. godine.

Prema istraživanju, 47% građana očekuje da će Hrvatska imati više koristi nego štete od predsjedanja Vijećem EU, dok se 22% s tim ne slaže. Koristi koje građani očekuju su pozitivan utjecaj predsjedanja na gospodarstvo i ekonomski standard, te veća prepoznatljivost Hrvatske. Štete koje se najčešće očekuju vezane su uz financijski trošak predsjedanja, te narušavanje ugleda zemlje zbog eventualnog lošeg predsjedanja. Kao negativnost se spominje i gubitak samostalnosti u odlučivanju.

Kada su u pitanju politike Europske unije građani najčešće ističu da EU mora raditi na smanjenju socijalnih i ekonomskih razlika među državama članicama, što je istaknulo 86% građana. Druga važna prepoznata tema je zabrinutost za klimatske promjene što je također preko 80% građana istaknulo važnim kada su u pitanju politike EU.

Kada su u pitanju stanja ljudskih prava i vladavina prava, građani najveću razliku između Hrvatske i Europske unije vide u neovisnosti sudstva, radu javnih institucija u interesu građana, te slobodi izražavanja od strane civilnog društva.

Izrazito su zabrinjavajući nalazi prema kojima 65% građana smatra da u Hrvatskoj suci presude ne donose neovisno (bez izloženosti pritiscima), dok je onih koji smatraju da se u EU sudstvo suočava s istim problemom, oko 17%.

Da Vlada i Sabor ne rade u interesu građana smatra 67% građana, a da institucije Europske unije ne rade u interesu građana EU smatra 25% građana. Da organizacije civilnog društva u Hrvatskoj ne mogu slobodno izražavati svoje mišljenje i kritizirati politike i aktivnosti onih koji su na vlasti bez straha od posljedica smatra 29% građana, dok 15% građana misli da je ista situacija s civilnim društvom u EU.

Najvažnijim za razvitak demokracije u Hrvatskoj građani smatraju nezavisno pravosuđe, neovisne medije, te nezavisne institucije. Najmanje relevantnima za razvoj demokracije vide političke stranke.

Građani podjednako podržavaju ulazak svih zemalja u regiji u EU, s izuzetkom Srbije čiji ulazak u EU ne podržava 45% građana.

“Prema rezultatima istraživanja vidljivo je da građani općenito imaju pozitivan stav o predsjedanju RH EU (znaju da se događa, smatraju da ćemo imati više koristi nego štete i sl.) Istovremeno, vidljivo je da su građani u velikoj mjeri kao prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem EU prepoznali teme koje je i civilno društvo istaknulo među svojim prioritetima, dok je u odnosu na prioritete Vlade prisutno značajnije odstupanje, posebice u području borbe protiv korupcije i vladavine prava.

Ovim putem pozivamo Vladu RH da tijekom predsjedanja uloži veće napore u radu na temama vladavine prava, neovisnog pravosuđa i institucija, zaštitu ljudskih prava – posebno kroz definiranje mehanizma unutar sljedećeg proračuna EU koji će onemogućiti povlačenja EU fondova onim članicama koje krše vladavinu prava. Također pozivamo Vladu da se snažnije uključi u borbu protiv klimatskih promjena. Ove dvije teme nažalost do sada nisu prepoznate kroz specijalizirane konferencije koje Vlada kani održati tijekom predsjedanja”, poručuju Gordan Bosanac i Kristijan Kovačić iz Platforme CROSOL.