Eurobarometar: ‘Zaštita ljudskih prava temeljna je EU vrijednost za građane’

35
prtsc UN/Youtube

U istraživanju Eurobarometra objavljenom u utorak građani su se izjašnjavali o prioritetima rada Europskog parlamenta, prema ponuđenim temama.

Parlametar – jesenska anketa Eurobarometra – donosi odgovore na pitanja o ključnim političkim zadaćama Europskog parlamenta, kao i o temeljnim vrijednostima koje institucija treba braniti. Kad je riječ o vrijednostima, uvjerljiva većina ispitanika izdvaja zaštitu ljudskih prava diljem svijeta (48%), slobodu govora (33%), rodnu ravnopravnost (31%) i solidarnost među članicama EU-a (33%).

Unatoč značajnim razlikama u rangiranju važnosti određenih tema među ispitanicima u pojedinim članicama, prvi su put na razini EU-a kao najvažnije pitanje kojim se zastupnici trebaju baviti građani izdvojili borbu protiv klimatskih promjena. Za gotovo trećinu ispitanika (32%) to bi trebao biti prioritet u radu Parlamenta. Slijede: borba protiv siromaštva i društvene isključenosti (31%), te borba protiv terorizma i suzbijanje nezaposlenosti (24%).

U Hrvatskoj je borba protiv klimatskih promjena prioritetna zadaća Parlamenta za 23% ispitanika, a većina ipak daje prednost bavljenju pitanjima socijalne isključenosti; suzbijanju nezaposlenosti mladih (36%), te uspostavljanju pravih uvjeta za gospodarski rast (29%).

Tijekom prošle godine prosvjedi protiv klimatskih promjena, predvođeni uglavnom mladima, mobilizirali su milijune građana u EU-u i u svijetu.

Parlametar potvrđuje prevladavajući osjećaj klimatske krize budući da većina ispitanika (52%) kao najveći ekološki problem izdvaja upravo klimatske promjene. Slijede: onečišćenje zraka (35%), onečišćenje mora (31%), te porast količine otpada i krčenje šuma (28%). Šest od deset Europljana vjeruje da su prosvjedi protiv klimatskih promjena utjecali na donošenje odgovarajućih političkih mjera na europskoj i nacionalnoj razini.

U Hrvatskoj ispitanici također kao dva najveća ekološka problema navode klimatske promjene (38%) i onečišćenje zraka (37%), a slijede: porast količine otpada (33%), onečišćenje rijeka, jezera i podzemnih voda (27%), nestašica pitke vode (26%), te gospodarenje industrijskim otpadom (25%). Na posljednjem mjestu ekoloških problema hrvatskih građana je zagađenje bukom (5%).

Šest od deset Europljana (59%) podupire EU članstvo

Gotovo šest od deset Europljana (59%) podupire članstvo njihove zemlje u Europskoj uniji pa potpora građana europskom projektu ostaje na visokoj razini već treću godinu zaredom. Istraživanje rađeno za Europski parlament u listopadu pokazuje i rast broja građana zadovoljnih funkcioniranjem demokracije u Europskoj uniji: 52% (+3pb), a za pretpostaviti je da su pozitivan učinak na to imali europski izbori na koje je izašao veći broj birača. Ispitanici u Hrvatskoj, ukupno gledajući, zadovoljniji su funkcioniranjem demokracije u Uniji (51%), nego u njihovoj zemlji (33%). Većina hrvatskih građana ističe da njihov glas u EU-u ima težinu (61%), a raste i broj onih koji se slažu s tvrdnjom da se glas Hrvatske u EU-u računa (66%, što je porast od 9 postotnih bodova u odnosu na veljaču 2019.).

Europski građani smatraju kako Europski parlament treba imati važniju ulogu u budućnosti pa tako 58% ispitanika zagovara utjecajniji Parlament, što je porast od 7 postotnih bodova u odnosu na proljeće, te najveći rezultat od 2007. godine.

Većina građana želi više informacija o EU-u

Parlametar nudi dragocjeni uvid u EU teme koje zanimaju građane te u načine na koje bi se željeli uključiti u oblikovanje europskih politika. Tri četvrtine Europljana (77%) želi više informacija o radu europskih institucija, a kao ostala područja interesa izdvajaju: učinke EU zakonodavstva na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te aktivnosti Europskog parlamenta i zastupnika.