Ogromne količine novca izgube se zbog izbjegavanja plaćanja poreza i utaje, prema nekim procjenama čak bilijun eura godišnje, upozoreno je iz Europskog parlamenta, koji sada izravno optužuje Europsko vijeće da štiti porezne oaze.
Vlade bi ta sredstva mogle koristiti za zdravstvo, obrazovanje i ostale socijalne usluge, ali umjesto toga novac se prebacuje na račune u porezne oaze diljem svijeta. Prema procjenama, milijun i pol radnih mjesta moglo je biti podržano diljem Europe s novcem koje su nacionalne uprave izgubile samo zbog gubitaka o kojima se govori u tzv. Panamskim dokumentima.
Crna lista poreznih oaza bila je jedan od ključnih zahtjeva Odbora PANA Europskog parlamenta koji je istraživao Panamske dokumente, te razmatrao moguće mjere za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza i porezne utaje.
Iako se Crna lista činila kao uspješan mehanizam 23. siječnja ministri financija EU-a odlučili su ukloniti Panamu i sedam drugih zemalja (Barbados, Grenadu, Južnu Koreju, Makao, Mongoliju, Tunis i Ujedinjene Arapske Emirate) s nje, jer su se zemlje obvezale da će riješiti otvorena pitanja.
“Odluka Vijeća je neprimjerena. Vijeće ne bi trebalo odlučivati o tome koja zemlja će biti uklonjena s popisa na osnovu pisama i obećanja, već na osnovu činjenica. Uz to bi trebalo napokon odlučiti koja zemlja EU-a treba biti dodana na popis”, oštar je bio Werner Langen (EPP, Njemačka), zastupnik ubivšem odboru za istragu Panamskih dokumenata.
“Smatram da odluka potkopava kredibilitet EU-a, koji ionako nije bio uvjerljiv, s obzirom na to da su neki od najvećih poreznih oaza na svijetu države članice EU-a koje kontinuirano blokiraju svaki pokušaj prema značajnoj unutarnjoj reformi”, složila se Ana Gomes (S&D, Portugal).
Langen dodaje da trenutno zakonodavstvo dopušta određenim državama članicama korištenje ‘poslovnog modela’ zakonitog izbjegavanja plaćanja poreza kako bi se pomoglo gospodarstvu.
“Ove prakse treba zaustaviti kako bi se osiguralo pravedno tržišno natjecanje poreznih sustavasustava država članica”, smatra Langen.
Naime, u svom posljednjem izvješću o nejednakosti, britanska nevladina humanitarna organizacija Oxfam kaže kako super-bogati trebaju plaćati veće poreze i poziva na zaustavljanje poreznih oaza. Ne bi li se to postiglo, tvrdi, potrebno je usvojiti objektivni popis najgorih poreznih oaza i provesti automatske sankcije kao ih korporacije ne bi više mogle koristiti.
“Jasno nam je i vidimo vezu između nepravednih poreznih sustava i sve veće nejednakosti u našim društvima, nepoštenog tretiranja malih i srednjih poduzeća i korporacija, utrke do dna između država članica”, napomenula je zastupnica Gomez zaljučujući kako sve topotpaljuje populizam i diskreditira vlade, političke stranke i javne institucije.
“Nažalost, retorika država članica u borbi protiv nejednakosti i izbjegavanja plaćanja poreza nema veze s njihovim izravnim djelovanjem. Reforme koje predlaže Komisija i koje je podržao Parlament razvodne se na razini Vijeća”, rekla je.
Prema informacijama iz Europskog parlamenta, tzv. Panamski i Rajski dokumenti pokazali su da bogati skrivaju najmanje 6 000 milijardi (odnosno šest bilijuna eura) od poreznih uprava kroz globalnu mrežu poreznih oaza.
Ana RAIĆ-KNEŽEVIĆ
