Dobro zdravlje i sigurnost na radnom mjestu temelj su dobre zaštite na radu. Poslodavac je zakonski obvezan štititi svoje radnike od rizika za sigurnost i zdravlje na radu i provoditi procjenu rizika na kojoj će se temeljiti mjere zaštite sigurnosti i zdravlja na radu. Zaštita sigurnosti i zdravlja na radu predstavlja cijeli sustav mjera, i aktivnosti koje se provode u cilju poštivanja zakonskih propisa i pravila. Kada govorimo o uspjehu pojedinog poduzeća ne govorimo isključivo o vlasničkoj strukturi već i o uspjehu „malog“ čovjeka. Bitne su radne navike, odgovornost, vještine, talenat, predanost svakog pojedinog zaposlenika koje su odlika uspješno obavljenog rada.
Poslodavac uvijek nastoji privući i zaposliti najbolje ljude koji će motivirano obavljati svoj posao. Dobrim mjerama zaštite zdravlja i sigurnosti na radu smanjuje se mogućnost da se zaposlenici ozlijede u nesreći, da imaju probleme s privremenom nesposobnosti za rad zbog iscrpljenosti i umora, odnosno da se stvore uvjeti da se posao obavlja uspješno predviđenom dinamikom .
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) zadnjih nekoliko godina se povećavaju rizici vezani uz mentalno zdravlje na radnom mjestu. Mentalno zdravlje predstavlja dio općeg zdravlja koje se sastoji još i od fizičkog i socijalnog zdravlja..
Mentalno zdravlje je definirano kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici (WHO, 2001.)
WHO ističe kao problem za očuvanje mentalnog zdravlja na radnom mjestu neadekvatnu zdravstvenu i sigurnosnu politiku radne organizacije, lošu praksu komunikacije i upravljanja poslom, ograničeno sudjelovanje u donošenju odluka ili slabu kontrolu nad svojim područjem rada. Problem čine i neprikladni zadatci vezano uz kompetencije zaposlenika i veliko radno opterećenje. Specifični poslovi povezani s višom razinom stresa nose i veći osobni rizik od drugih poslova , a niske razine potpore zaposlenicima, manjak timske suradnje i manjak društvene podrške ne pridonose rješavanju problema zdravog radnog mjesta. Uz ponekada nejasne radne zadatke i organizacijske ciljeve nameće se i promjena koja se odnosi na drugačiju organizaciju rada , rad od kuće, rad s udaljenog mjesta, ali i fleksibilno radno vrijeme.
Globalno gospodarstvo gubi oko 1 trilijun američkih dolara godišnje u produktivnosti zbog depresije i tjeskobe. Prema podatcima WHO mentalni, neurološki poremećaji i poremećaji ovisnosti o supstancama čine 10 % globalnog tereta bolesti i 25,1 % tereta nesmrtonosnih bolesti. Mentalni poremećaji se javljaju u sve ranijoj dobi , pa je tako procjena da otprilike 1 od 7 adolescenata u svijetu ima mentalni poremećaj. Procjenjuje se da globalno 5 % odraslih pati od depresije.
Svake godine više od 700.000 ljudi počini samoubojstvo. Ono je uzrok 1 od 100 smrtnih slučajeva u svijetu te je četvrti vodeći uzrok smrti kod osoba u dobi od 15 do 29 godina.
Ratna zbivanja, migracije, klimatske i socijalne okolnosti te siromaštvo stvara okolnosti da otprilike 1 od 9 ljudi u okolini zahvaćenoj sukobom ima umjereni ili teški mentalni poremećaj.
Osobe s teškim mentalnim poremećajima umiru 10 do 20 godina ranije od opće populacije.
U zemljama s niskim dohotkom postoji manje od jednog oboljelog od mentalnog poremećaja na 100.000 stanovnika, u usporedbi s više od 60 u zemljama s visokim dohotkom.
Iskustvo pokazuje da za svaki euro koji kao poslodavac uložite u mjere zaštite zdravlja i sigurnosti na radu možete očekivati više od dva eura povrata.
Na koji način si možemo pomoći pri rješavanju psihosocijalnih rizika?
Psihosocijalni rizik predstavlja kombinaciju vjerojatnosti pojave izloženosti opasnosti/ma psihosocijalne prirode u vezi s radom i ozbiljnosti ozljeda i lošeg zdravlja koji mogu biti uzrokovani tim opasnostima, pri čemu opasnosti psihosocijalne prirode uključuju aspekte organizacije rada, društvene čimbenike na poslu, radnu okolinu, opremu i opasne zadatke.
Dobrobit na poslu označava ispunjenje tjelesnih, mentalnih, socijalnih i kognitivnih potreba te očekivanja radnika povezanih s njegovim radom, pri čemu dobrobit na poslu može pridonijeti ukupnoj kvaliteti života i izvan posla. Dobrobit na poslu odnosi se na sve aspekte radnog života, uključujući organizaciju rada, društvene čimbenike na poslu, radnu okolinu, opremu i opasne zadatke.
Osobito je bitno“ poslagivanje“ zaposlenika koji rade na istim/sličnim poslovima i evaluacija( procjena) njihovog radnog učinka. Vrlo često nam se dogodi da pri neopreznoj organizaciji rada jedan zaposlenih dovodi u pitanje organizaciju rada cijelog tima zaposlenika koji postaju nezadovoljni i frustrirani nečijim neradom, izbjegavanjem zadataka , odnosno nekorektnim pristupom radnim zadatcima. Zamislite košaru punu lijepih, zdravih crvenih jabuka. Negdje pri dnu jedna jabuka se počinje kvariti. Ako se ne primijeti takva“ trula „ jabuka jer se često nalazi negdje u sredini košare, vrlo brzo će se proširiti i na druge zdrave jabuke. Takvim previdom potencijalnog problema vrlo brzo imamo košaru bolesnih, kvarljivih i neupotrebljivih jabuka, što se reflektira na kvalitetu posla i produktivnost.
Dobar poslodavac mora nenametljivo biti upoznat s potencijalnim psihosocijalnim rizicima tako da na vrijeme identificira moguću opasnost i procjenu rizika. Praćenje kvalitete ali i izvršavanje radnih zadataka se treba obavljati sistematično, redovito da bi se na vrijeme prevenirali mogući problemi, izvidjele mogućnosti rane intervencije , te organizaciju rada učinile optimalnom i pravednom za sve zaposlene. U najvećem broju slučajeva samim promatranjem radnog mjesta, razmišljanjem o prošlim incidentima i razgovorom s zaposlenicima može se detektirati i predvidjeti moguća opasnost. Dobre komunikacijske linije koje trebaju biti kratke i osobne omogućavaju da se jednostavna rješenja mogu provesti u kratkom roku te stvoriti uvjete poboljšane radne uvjete a samim time i dobrobit na poslu.
Srebrenka Mesić
