UMRO JE RADOVAN PAVIĆ, UTEMELJITELJ GEOPOLITIKE U HRVATSKOJ

47

Pod okolnostima pandemije do medija se sporo probijala vijest da je 4. svibnja umro u Zagrebu profesor Radovan Pavić, prema ocjenama kolega utemeljitelj političke geografije i geopolitike u Hrvatskoj, te znanstvenik koji je „išao ispred svog vremena“.

Pavić je najširoj javnost poznat iz ranih devedesetih kad je u medijima svakodnevno uz pomoć geopolitičkih karata koje vlastoručno crtao i tumačio političku tektoniku nakon pada Berlinskog zida, raspada Jugoslavije i vojnopolitičke odnosa na okupiranom dijelu Hrvatske.

Pavić (Delnice, 30. lipnja 1933. – Zagreb, 4. svibnja 2020.) je radni vijek proveo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu gdje je predavao političku geografiju i geopolitiku (1963.-1993.).

Diplomirao je na Prirodoslovno matematičkom fakultetu i Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a magistrirao i doktorirao na Prirodoslovnom matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s temom Prilozi analizi socijalno -geografske strukture Gorskog Kotara i ogulinsko-plaščanske submontane udoline 1978. godine.

Bio je utemeljitelj i veliki promicatelj političko-geografskih i geopolitičkih istraživanja u Republici Hrvatskoj kojima je uvijek davao svoj poseban pečat. Njegova su istraživanja uvijek bila praćena inovativnim i kreativnim prikazima na geopolitičkim mapama koje je sam stvarao.

Izvodio je nastavu na predmetu Opća politička geografija i geopolitika. Od značajnijih radova izdvajamo: Osnove ekonomske geografije Jugoslavije (1972), Problemi geopolitičkih deformacija (Geografski pregled, 1964-1965), Uvod u opću političku geografiju i geopolitiku (1971, skripta) i Osnove opće i regionalne političke geografije, geopolitike i geostrategije I.-II. (1973, skripta).

Profesor Radovan Pavić bio je jedan od najpopularnijih predavača svoje generacije.

Jedno javno predavanje na tribini Hrvatskog geografskog društva „geografskim minijaturama ili zemljopisnim sitnopisima“, završio je obraćajući se studentima: „Odmah da kažem, mislim ja tu nisam ništa, al’ da sam ja vaš profesor onda bi odličan dobio onaj tko bi me najbolje kritizirao. Ovo drugo se sve može naštrebati“.

Izvor:HINA /Fakultet političkih znanosti u Zagrebu/Foto:politickamisao.com Autor: Miodrag Lišanin