U MUP-u održana sjednica Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti

52
Treća ovogodišnja sjednica Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti održala se u utorak, 25. rujna 2018. godine u Ravnateljstvu policije u Zagrebu, sjednicom je predsjedao potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević, ujedno i predsjednik Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti.

Treća ovogodišnja sjednica Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti održana je utorak, 25. rujna 2018. godine u Ravnateljstvu policije u Zagrebu, pod predsjedanjem potpredsjednika Vlade i ministra obrane RH Damira Krstičevića, ujedno predsjednika Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti.

Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti pohvalila je rad i strategiju MUP-a i hrvatsku policiju. Teme sjednice bile su izvješće o ovogodišnjoj protupožarnoj sezoni i nezakonite migracije.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević u uvodu se osvrnuo na dosadašnji rad Koordinacije, istaknuvši kako je Sustav domovinske sigurnosti zaživio na najbolji mogući način, što se pokazalo tijekom pomoći stanovništvu u obrani od snježnih padalina i poplava te u protekloj protupožarnoj sezoni.

Govoreći o ovogodišnjoj protupožarnoj sezoni, ministar Krstičević istaknuo je kako su važna poboljšanja u pripremi, organizaciji, koordinaciji i spremnosti protupožarnih snaga uvelike doprinijeli uspješnom izvršavanju zadaća svih sudionika u gašenju požara. Posebno je istaknuo opravdanost formiranja Operativnog vatrogasnog zapovjedništva i situacijskog središta u Divuljama, prijenos slike s TV kamera koje su u šumska područja postavile Hrvatske šume i županije, planska i sustavna izviđanja šumskih područja besposadnim letjelicama i izvidničkim zrakoplovima, što je Operativnom vatrogasnom zapovjedništvu omogućilo donošenje optimalnih odluka o uporabi zemaljskih i zračnih snaga u početnoj fazi požara i tijekom daljnje intervencije.

Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković i zapovjednik  Zapovjedno operativnog središta OS RH brigadni general Krešo Tuškan, upoznali su članove Koordinacije s glavnim značajkama i aktivnostima tijekom ovogodišnje protupožarne sezone kao i s aktualnim stanjem požarišta na širem području Orebića.
Odmah je odlučeno da se na požarište uputi 50 pripadnika i dva helikoptera HV te da se uputi i kanader čim to dopuste vremenski uvjeti i uvjeti mora.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović istaknuo je kako su ove godine sredstvima EU, koje je u vrijednosti od 30 milijuna kuna osigurao MUP, nabavljena i vatrogasnom sustavu stavljena na raspolaganje nova vatrogasna vozila, ali kako i dalje treba pronalaziti načine za unaprjeđenje vatrogasnog sustava.

Zaključak je Koordinacije da je za poboljšanje priprema za 2019. godinu potrebno do kraja ove godine donijeti Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2019. godini, što bi bilo prvi puta da se program donosi u tekućoj godini za sljedeću godinu.

Druga tema sjednice Koordinacije bila je posvećena nezakonitim migracijama, koju su prezentirali ministar Božinović i načelnik Uprave za granicu Zoran Ničeno.

Ministar Božinović je istaknuo kako su migracije bile ključno pitanje na sastanku Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove i Europskoga vijeća u lipnju te će ta tema biti u fokusu cijele Europe. Migracijska kretanja prema Europi se nastavljaju na sva tri pravca – istočnom, središnjem i zapadnom sredozemnom pravcu. Na središnjem sredozemnom pravcu nezakonite migracije smanjene su za 80%, dok su na istočnom i zapadnom sredozemnom pravcu u porastu. Prioriteti u boljem upravljanju migracijskim kretanjima na sva tri pravca ostaju: učinkovita zaštita vanjskih granica, borba protiv nezakonitih migracija, sprječavanje sekundarnih kretanja unutar Europske unije i jačanje suradnje s trećim državama (prije svega sjeverne i sub-saharske Afrike). To se odnosi na suradnju s Turskom, državama jugoistočne Europe kao i zemljama podrijetla i tranzita migranata, dakle s državama Bliskog istoka te sjeverne i sub-saharske Afrike.

Hrvatskoj pripada važna uloga u zaštiti najduže vanjske granice Europske unije (radi o granici dugoj 1561 km sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom; duža je samo granica između Norveške i Švedske koja ima dužinu od 1630 km, ali se radi o unutarnjoj schengenskoj granici, dok je granica između Finske i Rusije, za koju se često misli da je najduža vanjska granica EU-a, za 11 km kraća od vanjske granice RH, odnosno ta granica duga je 1540 km).

Specifičnost Hrvatske po kojoj se razlikuje od ostalih članica Europske unije i Schengenskoga prostora (koje su dobrim dijelom ukinule graničnu policiju) jest da je u procesu europske integracije te nakon članstva u Europskoj uniji nastavkom priprema za pridruživanje Schengenskom prostoru kontinuirano ulagala u razvoj kapaciteta svih rodova hrvatske policije, uključujući i graničnu policiju koja danas broji gotovo 6.500 pripadnika. Prepoznajući važnost da uz policijske kapacitete raspolaže i odgovarajućom tehničkom opremom za nadzor granice, Europska komisija nedavno je Hrvatskoj odobrila dodatnih 10,4 milijuna € u okviru Instrumenta za unutarnju sigurnost za tehničko opremanje granice s Bosnom i Hercegovinom te Crnom Gorom.

Pored zaštite najduže vanjske granice EU-a Hrvatska ima ključnu ulogu u borbi protiv pokušaja nezakonitih prelazaka granice i krijumčarskih mreža koje su u značajnom porastu kao i onemogućavanju sekundarnih kretanja tražitelja međunarodne zaštite koja su dovela u pitanje opstojnost europskoga sustava azila i rezultirala uvođenjem kontrola na unutarnjim granicama Schengena.

Ministar Božinović posebno je istaknuo kako prosječan građanin Republike Hrvatske ne razmišlja o migracijama jer ih zahvaljujući radu institucija ne osjeća kao problem.

RSS/ Foto: MORH / M. Čobanović