Usred globalnog straha od koronavirusne pandemije korištenje beskontaktnih toplomjera postala je normalna pojava u brojnim ustanovama, institucijama i korporacijama.
Uz uobičajeni posao zaštite osoba i imovine, nije neuobičajeno vidjeti da zaštitari sada obavljaju još jedan zadatak – mjerenje tjelesne temperature posjetitelju i radniku koji ulazi u poduzeće. Oni doslovno svakom tko ulazi mjere tjelesnu temperaturu upotrebljavajući beskontaktni toplomjer.
Moj pogled na zaštitare inače je pozitivan i ovom trenutku svrstavam ih uz bok policajaca, vatrogasaca, hitne pomoći, civilne zaštite.
Međutim ne bi trebalo tražiti opravdanje da se odgovornost zaštitara na redovnim poslovima zaštite osoba i imovine ovako drastično proširi.
Kako bi se postigao visok stupanj sigurnosti i zaštite zdravlja radnika u poduzećima, potrebna je prije svih posebna angažiranost stručnjaka zaštite na radu.
Zadaća menadžera sigurnosti je da sigurnosne mjere za sprječavanje širenja koronavirusa prilagodi naspram posjetitelja uz istovremenu zaštitu zdravlja i sigurnosti vlastitih radnika.
A kada već spominjem tjelesnu temperaturu, temperatura je jedan od vitalnih znakova koji zdravstveni radnici koriste za procjenu zdravstvenog stanja djece i odraslih. Beskontaktni infracrveni toplomjeri mogu se koristiti za brzo i neinvazivno mjerenje temperature. Vrlo su praktični zato što u nekoliko sekundi očitavaju temperaturu.
Upotreba beskontaktnih toplomjera ne uključuje bilo kakav kontakt s površinom tijela, rizik od infekcije je zanemariv i nisu potrebne niti dezinfekcija niti jednokratni poklopci – sonde. Uz korištenje osobne zaštitne opreme poput jednokratnih zaštitnih rukavica i zaštitne maske nema razloga za strah od prijenosa zaraze tim više jer se izmjera temperature između mjeritelja i stranke odvija na udaljenosti 1,5 m i traje svega nekoliko sekundi..
U okolnostima koronavirusne pandemije čini mi se da je mjerenje temperature zaposlenika i posjetitelja opravdana poslovna potreba.
Kada je riječ o radnicima, poslodavac treba poticati radnike da temperaturu izmjere već kod kuće prije dolaska na posao. Dobra mjera je da radnici dva put dnevno (ujutro i navečer) mjere svoju tjelesnu temperaturu, a rezultate unose u za to prepremljenu tablicu. Prije dolaska na posao tablicu dostavljaju stručnjaku zaštite na radu. Podaci o izmjerenoj temperaturu ne bi se smjeli pohranjivati. Ako radnici imaju temperaturu sukladno uputama Stožera civilne zaštite RH i HZJZ-a, ne dolaze na posao, već se javljaju svom liječniku.
Menadžeri sigurnosti znaju da izmjera temperature beskontaktnim toplomjerom na ulazu u poslovni objekt ili na nekoj drugoj kontakt točki nije sveobuhvatna zaštita i predstavlja samo jedan korak u sprječavanju širenja koronavirusa. Provjera temperature u kombinaciji sa korištenjem osobne zaštitne opreme, socijalnog distanciranja, pojačane higijene i dezinfekcije prostora uz provedbu ostalih uputa HZJZ i Stožera civilne zaštite RH daje sveobuhvatnu zaštitu.
Poslodavac treba biti svjestan da temperatura može biti simptom COVID-19 ali da nije presudna.
Želim istaknuti da je dr. Robert Redfield, direktor najrespektabilnijeg centra za zarazne bolesti CDC-a, nedavno rekao da čak 25 posto ljudi zaraženih COVID-19 možda ne pokazuje nikakve simptome.
Pomoćnik generalnog direktora izraelskog Ministarstva zdravlja dr. Itamar Grotto tvrdi da su beskontaktni toplomjeri neučinkoviti jer normalna temperatura daje lažnu sigurnost. Posjetitelji s normalnom temperaturom još uvijek mogu biti u inkubacijskom razdoblju, što znači da su zaraženi, ali još uvijek nisu razvili temperaturu, rekao je Grotto.
Na kraju, ako uvodite mjeru određivanja tjelesne temperature onda su termalne kamere kojima se u jednoj sekundi, bez fizičkog kontakta, sa sigurne udaljenosti od 3 do 4 metra može odrediti tjelesna temperatura bolji izbor od beskontaktnog toplomjera.
Alen Ostojić,CSO,CMKS,CMS
Predsjednik Hrvatske udruge menadžera sigurnosti
Foto: Unsplash
