Piše: Srebrenka Mesić, dr. med., univ.mag. medicine rada i sporta
Svjesni smo činjenice da modernizacija proizvodnje i općenito nove okolnosti života i rada
donose nove opasnosti po fizičko ali i psihičko zdravlje čovjeka.
Opasnosti vrebaju u svim radnim okolnostima ali najveća opasnost prijeti prilikom obavljanja poslova proizvodne aktivnost. Karakteristika novog doba je sve veća pojavnost psiholoških oboljenja koja se javljaju uz fizičke ozljede na radu karakteristične za klasičnu proizvodnju.
Sukladno metodologiji Europske statistike ozljeda na radu (ESAW metodologija) u EU je
tijekom 2020. od ukupnog broja svih ozljeda na radu, većina od 70% , prijavljena
radi rana i površinskih ozljeda, iščašenja , uganuća i istegnuća, te potresa mozga i unutarnjih ozljeda.
Ozljede na radu sa smrtnim ishodom u 2020. su u odnosu na 2019. zabilježile
pad (od 3408 u 2019. na 3355 u 2020.). Karakteristika ozljeda na radu sa smrtnim
ishodom je u petini slučajeva povezana s građevinskim sektorom. Najveće stope incidencije
među državama članicama EU zabilježene su u Bugarskoj i Cipru (4,45 smrtnih ishoda na
100.000 zaposlenih).
Uočljiv pad ozljeda na radu sa smrtnim ishodom je rezultat sve većeg značaja mjerama
prevencije i zaštite na radu. Zaštita na radu predstavlja tehničke, zdravstvene, pravne,
edukacijske, psihološke, socijalne mjere i pravila kojima je svrha prevenirati umanjiti
potencijalne opasnosti po život i zdravlje na radnom mjestu.
U EU je 2020. zabilježeno 2,7 milijuna ozljeda na radu bez smrtnog ishoda koje su rezultirale najmanje četiri kalendarska izostanka s posla. I kod ovih ozljeda na radu-bez smrtnog ishoda bilježi se smanjenje od 12,9% u odnosu na 2019. godinu.
Ozljede na radu doživljavaju češće muškarci nego žene što se može pojasniti činjenicom da
se više ozljeda na radu prijavljuje iz građevinskog sektora, proizvodnje i rudarstva gdje su u većini zaposlenici muškarci. Tako su u 2020. dvije od tri ozljede na radu (66,5%)
doživjeli muškarci. U 2020. je zabilježen porast ozljeda na radu vezanih uz zdravlje
ljudi i smještaj. Stopa incidencije ozljeda na radu bez smrtnog ishoda je veći u razvijenijim članicama EU (Portugal, Francuska i Danska). Niska incidencija ozljeda na radu bez
smrtnog ishoda može ukazivati na problem neučinkovitog prijavljivanja ali i neobvezujućim
zakonskim obvezama poslodavaca.
U Republici Hrvatskoj se podatci o ozljedama na radu prikupljaju i analiziraju temeljem
prijave ozljeda na radu koje su ispunili poslodavci i dostavili Hrvatskom zavodu za
zdravstveno osiguranje, radi ostvarivanja zakonskih prava.
Od 2013. kada je RH punopravna članica EU u upotrebi je novi obrazac prijave ozljede na radu koji sadrži podatke o ozljedi na radu sukladne metodologiji Europske statistike ozljeda na radu (ESAW metodologija). U obavljanju djelatnosti propisane Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Zakonom o zaštiti na radu, Služba za medicinu rada HZJZ-a analizira podatke vezane uz mjesto i vrijeme ozljeđivanja, podatke o radniku koji je ozlijeđen (spol,
državljanstvo, zaposlenički status, zanimanje…), podatke o poslodavcu , podatke o vrsti
ozljede i ozlijeđenom dijelu tijela, poslu koji je obavljan i prostor u kojem je obavljan posao
kada se radnik ozlijedio, način nastanka ozljede i materijalnim sredstvima koja su pri tom
korištena ili sudjelovala u ozljedi, te medicinskim pokazateljima (ozlijeđeni dio tijela,
dijagnoza prema MKB klasifikaciji).
U 2020. u RH je zabilježeno 53 ozljede na radu sa smrtnim ishodom (3,2 na 100.000
zaposlenih). Stopa incidencije ozljeda na radu bez smrtnog ishoda iznosi 870,36 na 100.000 zaposlenih i odnosi se većinom na djelatnost građevinarstva, opskrbu vodom i uklanjanje otpadnih voda, gospodarenjem otpadom te djelatnost sanacije okoliša. Na drugom mjestu po zastupljenosti je djelatnost poslovanja nekretninama, a na trećem djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje godišnje na svojim internetskim stranicama, u
dijelu koji se odnosi na »Zaštitu zdravlja na radu«, objavljuje podatke o broju priznatih
ozljeda na radu, i to sa stanjem na dan 31. ožujka tekuće godine za prijave o ozljedama na
radu, koje su zaprimljene u prethodnoj godini.
Broj zaprimljenih Prijava o ozljedi na radu unazad pet godina (od 2016 do 2020) opada. Tako je 2018. zaprimljeno 19.154 prijava od kojih je priznato 15.704, da bi broj zaprimljenih Prijava o ozljedi na radu u 2020. iznosio 14.652, od čega je do 31. ožujka 2021. priznato 11.877.
Opadanje broja prijava se dijelom može objasniti novim načinima rad vezano uz pojavu
pandemije bolesti Covid -19, poput rada od kuće ili rada s udaljene lokacije.
Sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju ozljedom na radu smatra se
ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim
djelovanjem, te ozljeda prouzročena naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim
opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, uz uzročnu
povezanost s obavljanjem poslova ,ozljeda nastala tijekom obveznoga kondicijskog
treninga vezanog uz održavanje psihofizičke spremnosti za obavljanje određenih poslova,
te bolest koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog slučaja ili više sile za
vrijeme rada i ozljeda koju osigurana osoba zadobije na redovitom putu od stana do
mjesta rada i obratno te na putu poduzetom radi stupanja na posao po osnovi kojeg je
osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju.
