U Republici Hrvatskoj u ljetnim mjesecima temperatura zraka prelazi 30 °C pa radnici koji obavljaju određene poslove na otvorenom, kao što su poslovi u građevinarstvu, poljoprivredi, poslovi na montaži, intervencijama itd., rade u nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima. U hrvatskom zakonodavstvu iz područja zaštite na radu nisu propisani minimalni zahtjevi u pogledu uvjeta rada radnika na otvorenom u nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima, koje bi poslodavci trebali osigurati u cilju zaštite zdravlja i sigurnosti radnika na radu. Isto tako nije propisano pri kojim mikroklimatskim uvjetima bi poslodavac trebao obustaviti radove jer postoji realna opasnost po život i zdravlje radnika.
Svi radnici imaju pravo na okruženje u kojem su rizici za njihovo zdravlje i sigurnost pravilno kontrolirani, a temperatura na radu jedan je od rizika koje poslodavci trebaju procijeniti bez obzira obavlja li se posao u zatvorenom ili na otvorenom.
Ekstremne vrućine vodeći su uzrok smrti uzrokovane vremenskim uvjetima u SAD-u. Od 1992. do 2022. godine ukupno je 986 radnika u svim industrijskim sektorima umrlo od izloženosti toplini. Prema prijavljenim podatcima, to predstavlja prosjek od 34 smrtna slučaja, od čega oko 34 posto svih smrtnih slučajeva otpada na građevinski sektor.
Prema procjenama koje je Međunarodna organizacija rada (ILO) dostavila Europskoj konfederaciji sindikata (ETUC), 80.800 ljudi pretrpjelo je ozljede na radu zbog izloženosti toplini u 2020. godini, a 67 ljudi umrlo je kao posljedica rada na ekstremnim vrućinama.
Deset zemalja s najvećim porastom broja smrtnih slučajeva na radu povezanih s vrućinom od 2000. godine su: Island, Irska, Danska, Češka, Norveška, Austrija, Švicarska, Novi Zeland, Slovenija i Slovačka.
Istraživanja pokazuju da kada temperature porastu iznad 30 °C, rizik od nesreća na radu povećava se za 5-7 %, a kada temperature pređu 38 °C, vjerojatnost nesreća je između 10 % i 15 %.
Radnici na otvorenom, posebno oni koji se bave napornim fizičkim aktivnostima, nerazmjerno se suočavaju s većim zdravstvenim prijetnjama povezanim s vrućinom. Upravo zato, radnici bi trebali imati pravo prekinuti rad i napraviti pauzu za vrijeme ekstremne vrućine, kao i pravo na opskrbu pitkom vodom, zasjenjenom području i zaštitnu odjeću.
HZJZ donio je preporuke za poslodavce i radnike, koje će pomoći da se rizik od izloženosti visokim temperaturama na radnom mjestu svede na najmanju moguću mjeru, te postupci u slučaju pojave zdravstvenih problema vezanih uz rad na visokim temperaturama.
Organizacija rada
➢ zamjena težeg fizičkog rada strojevima i alatima (koliko je moguće)
➢ rotacija poslova
➢ uvođenje u rad samo aklimatiziranih* radnika (osigurati vrijeme aklimatizacije)
➢ osiguranje odgovarajuće rashlađenih prostorija za odmor
➢ izbjegavanje rada u najtoplijem dijelu dana (od 11 do 15 sati)
➢ organiziranje rada u smjenama
➢ uvođenje dodatne radne snage kod ekstremnih uvjeta
➢ smanjenje emisije toplinskog zračenja s vrućih površina (prekrivanjem pokrivalima sačinjenim od materijala niske emisije isijavanja, poput aluminija, ili bojenjem površina izvora toplinskog isijavanja u radnom prostoru)
➢ ukoliko se na radnom mjestu nosi osobna zaštitna oprema mora se omogućiti da radnici tijekom odmora skidaju tu opremu
DBO/ Foto: Svijet sigurnosti
