Ministri unutarnjih poslova država članica EU-a odobrili su u četvrtak, 4. lipnja, u Luxembourgu okvir za provedbu europske strategije za droge. Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da Hrvatska na tom području postiže ozbiljne rezultate.
Vijeće za unutarnje poslove podržalo je i novi akcijski plan EU-a za borbu protiv trgovine drogom te konkretne mjere za provedbu ključnih prioriteta usmjerenih na smanjenje uporabe droga i štete povezane s drogama.
“Hrvatska ima ozbiljne rezultate na ovom području. Nedavno smo kroz izvješće o radu policije predstavili podatak da je prošle godine Hrvatska imala dosad najveći broj pojedinačnih zapljena droge, gotovo 12.000”, rekao je Božinović.
Istaknuo je da je još važnije to što je razbijeno više od 120 skupina organiziranog kriminala koje se bave krijumčarenjem droga.
“Upravo borba protiv onih koji zarađuju na drogama bila je u središtu današnje rasprave”, rekao je ministar.
“Moramo se brinuti za mlade”
Božinović je upozorio da sve više mladih konzumira droge, što postaje velik problem i za Europu i za Hrvatsku.
“Za njih se moramo brinuti kroz zdravstveni sustav, kroz mogućnosti njihove resocijalizacije i razne oblike edukacije. S jedne strane moramo se brinuti za mlade, za one koji donesu pogrešnu odluku u životu, ali fokus Vijeća za unutarnje poslove i europskih sigurnosnih službi je na razbijanju krijumčarskih lanaca”, rekao je Božinović.
O problemu droga razgovarat će se i na predstojećem samitu čelnika država članica 18. i 19. lipnja u Bruxellesu. Bit će to prvi put da je ta tema na dnevnom redu Europskog vijeća.
Tijekom prošle godine na razini Europske unije zaplijenjeno je 419 tona kokaina. Droga postaje sve dostupnija, pa si i nekad skupe droge danas mogu priuštiti mladi ljudi. Najveći broj pošiljaka stiže iz Južne Amerike, a u posljednje vrijeme sve više i iz zapadne Afrike.
Božinović je rekao da će se Europa intenzivno baviti tim problemom, koji ima sigurnosnu, zdravstvenu i socijalnu dimenziju. Dodao je da se novac zarađen trgovinom drogom ubacuje u legalne tokove, što povećava koruptivno djelovanje u europskim društvima.
Manje ilegalnih ulazaka u Hrvatsku
Ministri su razgovarali i o stanju u schengenskom prostoru. Božinović je rekao da je ove godine zabilježeno 31 posto manje ilegalnih ulazaka u Hrvatsku u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što je povezao s jačanjem vanjske granice.
“Mislim da smo na razini EU-a spremni za početak primjene Pakta o migracijama i azilu od 12. lipnja. Bitno je da sve države članice jednako postupaju, skeniranjem dokumenata, korištenjem europske baze biometrijskih podataka Eurodac, razmjenom podataka, tako da na tom planu Europa radi pozitivan iskorak”, rekao je ministar unutarnjih poslova.
Pozitivnim je ocijenio nedavni dogovor Vijeća i Europskog parlamenta o uredbi o vraćanju nezakonitih migranata.
“Bez učinkovitog vraćanja onih koji nemaju pravo na međunarodnu zaštitu taj pakt ne može polučiti rezultate”, rekao je Božinović.
Čim uredba stupi na snagu, dio odredbi počet će se odmah primjenjivati. To uključuje i ono što Hrvatska, prema Božinoviću, godinama zagovara, a to je da Frontex, europska agencija za graničnu i obalnu stražu, dobije jasniju, vidljiviju i precizniju ulogu u vraćanju migranata.
“Rješenje je na vanjskim granicama”
Božinović je dodao da će pakt pomoći i u uklanjanju privremenih graničnih kontrola unutar Schengena. Devet članica Schengena već godinama ima kontrole na svojim granicama. Komisija im je preporučila da ih ukinu i zamijene alternativnim mjerama, poput nesustavnih policijskih kontrola izvan graničnog područja, korištenja tehnologije za mobilnu biometrijsku identifikaciju i praćenja vozila.
“Mi smo uvijek govorili da je zapravo rješenje na vanjskim granicama, a da bismo na vanjskim granicama bili uspješniji, moramo imati alate, uključujući zakonodavstvo koje nam omogućava da vraćamo sve one koji nemaju pravo ostanka u EU. Hrvatska je od prvog dana zagovarala da se ukinu te unutarnje kontrole, tako da mislim da će to također u sljedećoj fazi doći”, rekao je Božinović.
“Sama činjenica da je Komisija pisala, rekao bih, rječnikom koji smo mi koristili, a to je da se na autocestama zapravo ne brani Europa od nezakonitih migranata, sve više dolazi u fokus i mislim da smo i tu svojim aktivnim pristupom kroz cijelo ovo razdoblje, sve ove godine, pridonijeli jačem i boljem razumijevanju onoga što su stvarni izazovi”, dodao je.
Ministri su započeli raspravu i o mogućnosti promjene postojeće privremene zaštite za ukrajinske izbjeglice, tako da se iz nje isključe muškarci koji su prema dobi sposobni za vojnu službu, te o mogućnosti pooštravanja izdavanja turističkih viza ruskim građanima.
Zasad se o tim pitanjima ne očekuju konkretne odluke, a rasprava će se nastaviti.
RSS
