Plenković predstavio prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije

38
Prioriteti hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je u srijedu, 30. listopada 2019.  prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije u prvoj polovici 2020. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Na konferenciji je prvi put predstavljen službeni slogan hrvatskog predsjedanja, kao i odabrani vizualni identitet autorice Ive Primorac.

Prenosimo izvod iz govora  predsjednika Vlade Andreja Plenkovića:

Unija izazova danas

Dame i gospodo,
naše predsjedanje Vijećem Europske unije dolazi u prijelomnom trenutku za Europu, ali i za cijeli svijet.

Europska unija suočena je s brojnim unutarnjim i vanjskim izazovima, onim predvidivim i manje predvidivim koji pred države članice stavljaju potrebu pronalaska zajedničkih rješenja i zajedničkog djelovanja.

Međunarodno okruženje karakteriziraju kriza multilateralizma, gorućeg izazova klimatskih promjena i globalnog zatopljenja, nova utrka u naoružanju i terorističke ugroze, uz stalni pritisak migracija i trgovinskih ratova.

U vrlo dinamičnom i konkurentnom okruženju globaliziranog svijeta, suočeni smo i s izazovima velikih gospodarskih razlika i razvojnih perspektiva, između država, i unutar njih samih.

Tehnološki napredak u vremenu 4. industrijske revolucije, osim prilika koje nam omogućava, ujedno nas suočava s nikad većim širenjem lažnih vijesti, dezinformacija, netolerancije i govora mržnje na digitalnim platformama.

To je izravna prijetnja našem demokratskom poretku jer podriva povjerenje građana u institucije.

Temeljne smjernice hrvatskog predsjedanja

Hrvatska u toj ulozi ima priliku, u partnerstvu s državama članicama i svim institucijama, dati Europi svoj doprinos i novi zamah.

U središte aktivnosti tijekom predsjedanja postavit ćemo građane, njihova očekivanja i potrebe.

Želimo da građani snažnije osjete prednosti i prilike članstva, da se poboljša kvaliteta života, da osjećaju sigurnost koju im pruža pripadnost Uniji u svijetu koji je postao u mnogim aspektima nepredvidljiv.

Posebnu ćemo pozornost posvetiti ujednačenom, uključivom i održivom razvoju svih država članica i njihovih regija.

Ujedno, posvetit ćemo se onim područjima na kojima smatramo da je djelovanje Unije najpotrebnije, gdje Unija mora djelovati strateški i stvarati dodanu vrijednost.

To su područja gdje Unija strateški i značajno stvara dodanu vrijednost. Područja gdje se istodobno gradi osjećaj zajedništva, jednakosti i uvažavanja, kao i pripadnosti razvijenoj i kohezivnijoj Uniji, sa što manjim razlikama u pogledu razvijenosti svih dijelova Europe.

Zato ćemo tijekom našeg predsjedanja zagovarati Europu utemeljenu na zajedničkim vrijednostima i poštovanju uzajamnih interesa.  Najbolji put u nadilaženju svih izazova u okruženju i unutar Unije promicanje je konsenzusa i traženje kompromisa, a ne stvaranje dodatnih podjela. To će biti naš najvažniji zadatak tijekom predsjedanja.

Naši su prioriteti usklađeni sa ključnim dokumentima Unije usvojenima nakon izbora za Europski parlament: Strateškim programom Unije za razdoblje 2019.–2024. koji je Europsko vijeće usvojilo u lipnju, političkim smjernicama izabrane predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen koje su predstavljene u srpnju, a koje smo raspravili i prilikom njezinoga posjeta Hrvatskoj ovoga ljeta. Vodit ćemo se i zajedničkim prioritetima iz programa Tri Predsjedništva Vijeća Europske unije (Trio). Kao što znate, Hrvatska je dio Trija, u kojem su Rumunjska, Finska i Hrvatska.

Predstavit ću sad četiri krovna područja našeg predsjedanja, a oni odražavaju i našu viziju europskih prioriteta u razdoblju koje je pred nama:

  1. Europe koja se razvija
  2. Europe koja povezuje
  3. Europe koja štiti i
  4. Europe koja je utjecajna.

Prvi prioritet – Europa koja se razvija

Europska unija je danas drugo svjetsko gospodarstvo koje čini petinu svjetskog BDP-a.

No u vremenu velikih tehnoloških, geopolitičkih i demografskih promjena, gospodarstvo Europske unije i njeno tržište rada, suočeni su sa sve većom konkurencijom, osobito iz Kine i SAD-a, s kojom se, svi zajedno, moramo nositi.

Odgovor na to nije slabija, nego samo snažnija Unija. Treba nam Europa koja se razvija i raste, ali na održiv, uravnotežen i uključiv način. To pretpostavlja produbljivanje našeg jedinstvenog tržišta od pola milijarde ljudi, poticanje digitalizacije poslovanja, ulaganja u inovacije i istraživanje, kako bismo bili još konkurentniji.

No, da bi članice Europske unije bile gospodarski još snažnije, nužno je smanjivati još uvijek velike razvojne razlike među njima. Za to je potrebno postići uravnotežen i ravnomjeran regionalni razvoj, zahvaljujući dobro osmišljenim europskim politikama, poduprtim tradicionalnim sredstvima iz europskoga proračuna.

Pritom je potrebno voditi brigu o izgradnji zadovoljnijeg i vitalnijeg društva, vodeći računa o potrebama svih generacija, razvijanjem politika koje stvaraju bolje radne i životne uvjete. Jedan od specifičnih prioriteta unutar ovoga je utvrđivanje rješenja za demografske izazove, kao problema koji ne pogađa samo Hrvatsku, o čemu ovdje postoji visoki stupanj svijesti, on je svojstven i polovici članica Europske unije.

To nije samo pitanje starenja stanovništva, već i odlaska mladih i radno produktivnih, u razvijenije države članice. Zato je potrebno stvaranje boljih mogućnosti za mlade, osobito u ruralnim sredinama. Stoga mi je posebno drago što će upravo na ovom pitanju raditi naša potpredsjednica i povjerenica Dubravka Šuica, čime Hrvatska može dati pečat europskom načinu rješavanja ovoga strukturnog problema.

Vitalnije društvo znači i konkurentnije gospodarstvo, zasnovano na vještinama za poslove budućnosti, kroz cjeloživotno obrazovanje, kao i većoj i uravnoteženijoj mobilnosti znanstvenika.

To također podrazumijeva jačanje konkurentnosti europske industrije te malih i srednjih poduzeća, kao i ulaganje u inovacije i istraživanje. Pritom, moramo voditi računa o razvijanju gospodarstva koje je ekološki održivije, kako bismo uspješno proveli tranziciju na niskougljično i kružno gospodarstvo. Time ćemo pridonijeti boljoj zaštiti okoliša i borbi protiv klimatskih promjena. Iz svih tih razloga, hrvatsko predsjedništvo zalagat će se za održiv i uključiv razvoj Europske unije koji uvažava posebnosti i potrebe svih država članica i njihovih građana.

O ovom prioritetu bit će više riječi na konferenciji koja će se održati u Varaždinu.

Drugi prioritet – Europa koja povezuje

Dame i gospodo,

U sve povezanijem svijetu, iskorištavanje punog potencijala infrastrukturnih i ljudskih potencijala Unije ovisi o umreženosti i povezanosti gospodarstva Unije i njenih članica.

I stoga nam treba Europa koja povezuje.

No njenu konkurentnost sputavaju razlike koje postoje unutar Unije u kvaliteti infrastrukture i pokrivenosti prometnim, energetskim i telekomunikacijskim i digitalnim mrežama.

Zbog toga je potrebno dodatno razvijati prometnu, energetsku i digitalnu infrastrukturu i povezanost, radi postizanja pune socijalne, ekonomske i teritorijalne kohezije među svim državama članicama.

Da bi Europska unija postala uistinu jedinstven prometni prostor, potrebno je financiranje daljnje izgradnje infrastrukturnih mreža, te unaprjeđenje transeuropskih prometnih mreža.

Bolja povezanost podrazumijeva i sigurniju i kvalitetniju podatkovnu infrastrukturu, kroz uspostavu funkcionalnog jedinstvenog digitalnog tržišta i smanjenje digitalnog jaza između bolje i slabije razvijenih regija, te stvaranje uvjeta za sigurni prijelaz na mreže 5G.

Još jedan važan aspekt boljeg korištenja naših potencijala je stvaranje integriranog energetskog tržišta, ponajprije kroz puno ostvarenje Energetske unije.

To će pridonijeti jačanju naše energetske sigurnosti, kroz diversifikaciju i izgradnju potrebne infrastrukturu, i veće oslanjanje na obnovljive izvore energije. Upravo ono što radi Hrvatska.

Potrebno je osigurati bolju povezanost građana Unije, kroz jačanje mobilnosti učenika, studenata, istraživača i nastavnika, ali i veće mobilnosti kulturnog i kreativnog sektora.

To uključuje i intenziviranje dijaloga s mladima, kao i korištenje sporta u povezivanju ljudi svih generacija diljem Europe.

Iz tih razloga, hrvatsko predsjedništvo će poticati politike koje su usmjerene na infrastrukturno povezivanje u svim područjima, kao i zbližavanje građana.

Treći prioritet – Europa koja štiti

Državama članica Europske unije sigurnost njihovih građana od najveće je važnosti.

Stoga ćemo se zalagati za Europu koja štiti svoje građane, uz istodobno poštovanje i zaštitu vladavine prava.

Veliku važnost pridavat ćemo unutarnjoj sigurnosti, prije svega kroz rad na strateškim smjernicama Unije za područje slobode, sigurnosti i pravde.

Zalagat ćemo se za tješnju suradnju članica u borbi protiv organiziranoga kriminala, pranja novca i financiranja terorizma.

Sigurnost građana podrazumijeva i sprječavanje širenja sadržaja na internetu koji potiču na diskriminaciju, nasilni ekstremizam i terorizam.

U tu svrhu potrebno je bolje povezati sve informacijske sustave na području pravosuđa i unutarnjih poslova.

Ujedno za bolju prevenciju i odgovor na katastrofe želimo ojačati suradnju civilnih zaštita država članica.

Drugi važan aspekt sigurnosti je zaštita sloboda, ali i našeg demokratskog poretka. Zato je potreban povratak na učinkovito funkcioniranje Schengenskog prostora, koji je bitan i s aspekta hrvatskoga pridruživanja tom prostoru.

Želimo bolju zaštitu osobnih podataka i privatnosti.  Potrebna nam je sveobuhvatna i održiva migracijska politika, koja pretpostavlja jačanje vanjskih granica Unije i interoperabilnosti relevantnih informacijskih sustava.

Zalagat ćemo se za usklađen pristup vanjskim i unutarnjim aspektima migracija, uključujući zakonite migracije. To podrazumijeva reformu Zajedničkog europskog sustava azila te bolju suradnju s trećim zemljama, što uključuje i područje jugoistoka Europe, područje koje nazivamo istočno-mediteranskom ili zapadno balkanskom rutom.

Ujedno, moramo biti otporniji na rastuće hibridne prijetnje. Stoga trebamo bolje zaštiti javne prostore i kritične infrastrukture, jačati svoje stručne i tehnološke kapacitete na području kibernetičke sigurnosti. Trebamo i koordiniran pristup u suzbijanju širenja lažnih vijesti, netolerancije i
dezinformacija na digitalnim platformama.

Zbog svega toga, bit ćemo usmjereni na daljnju izgradnju Unije kao prostora slobode, sigurnosti i pravde zasnovanog na zajedničkim vrijednostima, demokraciji i vladavini prava.

Četvrti prioritet – Europa koja je utjecajna

Utjecajna u globalnom pogledu. Hrvatska i ostale članice Unije najbolje se mogu nositi s izazovima 21. stoljeća kroz okvir i snagu koje nam to zajedništvo u Uniji pruža.

Ona svoju ulogu globalnog čimbenika može učvrstiti samo daljnjim razvojem sposobnosti i instrumenata za zajedničko djelovanje u suočavanju s izazovima, poput terorizma, trgovinskih ratova ili migracija.

Stoga se zalažemo za Europu koja je utjecajna – koja ima predvodničku ulogu, osobito u svom susjedstvu, ali i u svijetu. Želimo da Unija zadrži svoj položaj vodećeg međunarodnog čimbenika. Tu mislim ponajprije na vodstvo u borbi protiv klimatskih promjena, na promicanju učinkovitog globalnog upravljanja, zaštiti ljudskih prava, te jačanju multilateralnog trgovinskog okvira.

Europska unija je danas globalni partner. Ona je prva trgovačka sila, drugo svjetsko gospodarstvo, prvi trgovinski partner i Sjedinjenim Američkim Državama, i Kini, i Indiji, i Rusiji, kao i zemljama MERCOSUR-a i OPEC-a. Taj istaknuti položaj trebamo iskoristiti kako bismo širili svoj utjecaj i oblikovali globalni poredak na brojnim važnim područjima. I to zalaganjem za ista pravila za sve, uz borbu protiv nelojalne konkurencije, čime štitimo radna mjesta u Hrvatskoj, ali i u cijeloj Europskoj uniji.

Ujedno ćemo zagovarati jačanje naših transatlantskih odnosa, kao i za produbljivanje odnosa s Azijom, Afrikom i Latinskom Amerikom te ostalim strateškim partnerima. Želimo poticati reforme i jačati otpornost u istočnom i južnom susjedstvu, od sjeverne Afrike do istočne Europe.

Zalagat ćemo se za povećanje kolektivne sposobnosti Unije za odgovore na krize jer Unija je danas prepoznata kao ključan međunarodni akter u promicanju i izgradnji mira. Upravo zato moramo biti aktivniji kroz rano djelovanje u sprječavanju sukoba, jačati naše operativne sposobnosti i instrumente za brz odgovor na krize, zagovarati jačanje sigurnosne i obrambene politike Europske unije, te nastavak bliske i sadržajne suradnje između Unije i NATO-a.

Hrvatsko predsjedništvo će stoga u tih šest mjeseci raditi na jačanju međunarodnog položaja, asertivnosti Unije te nastavak naše u stabilnosti i sigurnosti na europskom kontinentu.

Predsjedanjem ćemo ojačati utjecaj i položaj Hrvatske

Dame i gospodo,

da rezimiram na kraju ono što će biti posebno važno u naših šest mjeseci, da ih tako kolokvijalno nazovem.

Prvo je donošenje Višegodišnjeg financijskog okvira, drugo je puna provedba Europskoga stupa socijalnih prava, treće je početak ozbiljnog rada na zaustavljanju negativnih demografskih trendova, bolja povezivost u Europskoj uniji, jačanje prostora slobode, sigurnosti i pravde, sastanak na
vrhu za zemljama našega susjedstva u svibnju,  zaštita okoliša i borba protiv klimatskih promjena, prilagodba tržišta rada poslovima budućnosti kroz obrazovanje i inovacije, približavanje Unije građanima, a osobito mladima te zaštita poretka i temeljnih vrijednosti.

Predsjedanjem ćemo ojačati utjecaj i položaj Hrvatske u Europi i u svijetu. Pripreme za predsjedanje su u završnoj fazi. Mi ćemo kako to običaji nalažu cjeloviti dokument koji je već gotov, ima skoro 40-ak stranica, koji će detaljno elaborirati prioritete u svim sektorima, publicirati u prosincu, pred sam kraj finskoga predsjedanja.

Za vrijeme predsjedanja u Hrvatskoj će biti održano više od 150 konferencija i sastanaka, od toga brojne na ministarskoj razini. Bit će tu važna i parlamentarna dimenzija aktivnosti.

Hrvatska će pridonijeti europskom zajedništvu, odgovarajući na tehnološke, društvene i sigurnosne izazove, a uvjeren sam da će u ovih šest mjeseci dodatno senzibilizirati i hrvatske građane i osvijestiti činjenicu da smo već sedmu godinu članica Unije, a tada ćemo praktički evocirati i 30 godina od hrvatske demokracije i puta prema samostalnosti.

Za samo dva mjeseca imat ćemo predvodničku ulogu u izgradnji snažne Europe u svijetu punom izazova, a sve vas pozivam da nam u tom procesu svatko iz svoga kuta i na svoj način da svoj doprinos.

Hvala Vam lijepa.”

Nakon govora predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, buduća potpredsjednica Komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica predstavila je prioritete rada nove Europske komisije, a nazočnima se obratila i autorica vizualnog identiteta Iva Primorac.

RSS/ Foto: Vlada RH