Plenković na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji sudjelovao u raspravi na panelu “Europa koja štiti”

U svom uvodnom obraćanju, predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao da je naslov panela identičan jednom od četiri ključna prioriteta hrvatskog predsjedanja Vijećem Europe.
“Ta tema ima važan položaj u hrvatskoj agendi ovih šest mjeseci, jer se radi o odrazu očekivanja naših građana da ih Europa zaštiti i da im osjećaj sigurnosti”, naglasio je.
“Zadnjih je godina Europska unija suočena migracijskom i azilantskom krizom bez presedana, s do sada neviđenim posljedicama na politički pejsaž Europe što predstavlja ozbiljan izazov kojeg ni na trenutak ne smijemo podcijeniti, a dolazi od terorističkih napada i povećanog miješanja izvana”, ocijenio je.
Poručio je da razilaženja u stajalištima ometaju sposobnost da se zadovolje očekivanja građana.
“Gledajući u budućnost, vjerujem da se moramo podsjetiti na naš zajednički cilj – da se naši građani osjećaju sigurnima te da ponovno izgradimo konsenzus kako da to postignemo, ostajući cijelo vrijeme vjerni našim vrijednostima i načelima na kojima je Unija izgrađena”, naglasio je Plenković, napominjući da je to put napretka za Europsku uniju, kako bi bila korak ispred ostalih u suočavanju s tradicionalnim i novim sigurnosnim prijetnjama.
Strateške smjernice
“Jedna od strateških mjera na kojima radi hrvatsko predsjedništvo su Strateške smjernice u području slobode, sigurnosti i pravde, u skladu sa strateškom agendom Europske unije, usvojenom u lipnju za razdoblje od 2019. do 2024. godine”, podsjetio je predsjednik Vlade, naglasivši da će Smjernice za koje se nada da će ih podržati Europsko vijeće u ožujku, imati četiri glavna bloka: vladavinu prava, međusobno povjerenje, cjelovitost našeg teritorija i ovladavanje novim tehnologijama i umjetnom inteligencijom.
Vladavina prava
“Vladavina prava je ključna podloga za naše zajedničke vrijednosti”, kazao je i dodao da su demokracija, temeljna prava i vladavina prava međusobno povezane i da se međusobno dopunjavaju toliko da jedna bez druge ne mogu egzistirati.
Ocijenio je da osiguranje vladavine prava kao kamena temeljca Unije, traži stalan zajednički napor svih institucija i svih država članica te da jednako tako, zahtijeva strpljenje i opreznost.
“Postupak po članku 7. je važan element u jednadžbi, ali ga ne bi trebalo koristiti kao panaceju”, nastavio je i naglasio da bi njegova bit trebala biti u rješavanju problema i nedostataka na najproduktivniji način, te da bi ga trebalo koristiti ponajprije kao alat za prevenciju i to na način koji neće prouzročiti lomove i podjele.
“Najučinkovitiji pristup često nije i najbrži, nego onaj koji se gradi na međusobnom povjerenju, razumijevanju i iskrenoj suradnji”, ustvrdio je Plenković
Međusobno povjerenje
Kazao je da će međusobno povjerenje ojačati zajedništvo koje ovisi i o pravilnoj primjeni europskog zakonodavstva, s dužnim poštovanjem prema različitim pravnim sustavima i tradicijama naših država članica.”
“Također, potreban nam je kritički pregled postojećeg zakonodavstva kako bi se poboljšala njegova kvaliteta i dosljednost. Nove zakonodavne aktivnosti koje utječu na nacionalne pravne okvire, morale bi biti podvrgnute ispitivanju kroz procjenu učinaka koji pokazuju jasnu dodanu vrijednost”, poručio je
Cjelovitost teritorija
Kazao je da je treći ključni blok smjernica integritet europskoga teritorija.
“Kakve bi europske politike trebale biti na graničnim prijelazima prema azilu i imigraciji, definirano je ugovorima,  a o njima se zadnjih pet godina vode široke rasprave”, upozorio je.
Predsjednik Vlade ocjenio je da se puno poduzelo i na  rješavanju teških problema u zemljama članicama koje su najviše na udaru neproporcionalnih migrantskih i azilantskih pritisaka.
“Iz tih iskustava moramo naučiti kako se što bolje suočiti sa sličnim situacijama u budućnosti: Potrebno nam je strukturiranije upravljanje migracijama, s monitoringom u realnom vremenu, ranom uzbunjivanju  i zajednički koordiniranim europskim odgovorom koji će mobilizirati dostupne lljudske i financijske resurse prema potrebama, diljem europskih institucija i agencija te u suradnji s državama članicama”, istaknuo je.
Dodao je da se, zbog njihove važnosti i geografske raširenosti, mnoge sigurnosne prijetnje moraju adresirati na europskoj razini, poput terorizma, kibernetske sigurnosti, hibridnih prijetnji, terorističkih sadržaja online te seksualnog zlostavljanja djece.
,,Istinski integrirani pristup sigurnosti predstavlja pokrivanje čitavog sigurnosnog lanca, s pojačanom operativnom i interagencijskom suradnjom između policije, graničara, carine, sudstva, kao i imigracijskih i azilantskih vlasti”, ustvrdio je Plenković, ističući da pravilno implementiranje europskog zakonodavstva na interoperativnosti, zahtijeva napore i na nacionalnoj i na europskoj razini, te je stoga integralan dio Smjernica i jedan od prioriteta hrvatskoga predsjedanja.
Ovladavanje novim tehnologijama i umjetnom inteligencijom
“Od jednakog je značaja naš rad na svim aspektima digitalne revolucije i umjetne inteligencije koji će osigurati poštivanje temeljnih prava, utjeloviti naše socijetalne vrijednosti i promovirati uključivost, i koji će ostati kompatibilan s našim načinom života”, smatra Plenković i upozorava da se nove tehnologije trenutno pojavljuju u labavim regulatornim okolnostima, što zabrinjava zbog potencijalnog rascjepa predstavničkih demokracija.
Predsjednik Vlade jedan od načina na koji se to pitanje može riješiti vidi u ohrabrivanju preventivnog pristupa i uključivanju u dijalog svih ključnih dionika kad se radi o postavljanju odgovarajućih standarda.
“Smatram da se radi o jednoj od tema o kojima će se raspravljati kroz Konferenciju o budućnosti Europe tijekom iduće dvije godine”, kazao je, najavivši da će se ova četiri bloka nastaviti razvijati u strateškim dokumentima Komisije, uključujući i novi sporazum o migracijama i azilu.
Novi sporazum o migracijama i azilu
Predsjednik Vlade najavio je predstavljanje novoga sporazuma o migracijama i azilu u rano proljeće.
“Unatoč razlikama u stavovima, postoji široka suglasnost o ciljevima sporazuma i što je najvažnije, o neophodnosti usmjeravanja operacija našeg sustava azila, kako bi donesene odluke bile što učinkovitije i što brže u interesu svih uključenih. Hrvatsko će predsjedništvo učiniti sve napore da i u tome podrži ambicije Komisije”, naveo je.
Suradnja sa zemljama jugoistočne Europe
Predsjednik Vlade Plenković  kazao je da će Hrvatska nastaviti surađivati sa svojim susjedima u jugoistočnoj Europi, osobito na izgradnji njihovog sustava upravljanja granicama te kapacitetima za prijem i azil.
“Nastavit ćemo zagovarati brzo zaključivanje i učinkovitu implementaciju statusnih ugovora koji će omogućiti Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu da zemlje jugoistočne Europe podrži u zaštiti njihovih granica i sprečavanju neregularnih tokova i prije nego što oni stignu do vanjskih granica Europske unije.  U okviru našeg predsjedanja, organizirat ćemo u travnju konferenciju u Hrvatskoj kako bismo doznali specifične potrebe i očekivanja koje te zemlje imaju”, poručio je, izražavajući nadu da će se iznaći i modaliteti za pojačanu suradnju u sprečavanju poslovnog modela mreža koje se bave krijumčarenjem migranata.
Politika proširenja Europske unije na Zapadni Balkan
“Naša pomoć i suradnja sa zemljama Zapadnog Balkana ide mnogo dalje od područja azila i migracija. Politika proširenja ostaje jedna od ključnih politika Europske unije, na dobrobit europskih država članica, zemalja kandidatkinja, kao i potencijalnih kandidata jednako”, naglasio je Plenković ustvrdivši da se radi o strateškom investiranju u stabilnu, sigurnu, snažnu, prosperitetnu i ujedinjenu Europu.”
Podsjetio je da će Hrvatska u svibnju organizirati sastanak na vrhu zemalja Europske unije i Zapadnog Balkana, kako bi se ojačala europska perspektiva tih zemalja i naznačila njihova europska budućnost, dok će se u lipnju, u suradnji s predsjednikom Michelom, organizirati Summit o istočnom partnerstvu.
“To su glavni ciljevi hrvatskoga predsjedanja”, zaključio je Plenković svoj uvodni govor, nakon kojeg je uslijedila panel rasprava.

RSS/ Foto: Vlada RH