U duhu svjesnosti o koronavirusnoj bolesti, željeli smo sa strukom podijeliti neke informacije o utjecaju koronavirusne bolesti na poslovanje. Trenutno su sigurnost i zaštita zdravlja radnika na prvom mjestu prioriteta poslodavaca, ali naspram koronavirusne bolesti zadaća svih nas je da radimo na tome da umanjimo bilo kakav doprinos širenju virusa, istaknula je Maja Pavelić Opuhač, potpredsjednica Hravtske udruge menadžera sigurnosti i zajedno sa Lidijom Huljak, tajnikom HUMS-a jedna od inicijatora organizacije ovog savjetovanja.
Zaključak savjetovanja koje je u utorak, 10. ožujka 2020. u Zagrebu organizirala Hrvatska udruga poslodavca (HUP) i HUP Koordinacija zaštite na radu u suradnji s Hrvatskom udrugom menadžera sigurnosti (HUMS) na Youtube kanalu s predstavnicima nadležnih službi, uključenih i u civilni krizni stožer, je da su poslodavci i menadžeri sigurnosti zabrinuti, ali da prate upute nadležnih institucija i nastoje primjenjivati mjere zaštite radnika i radnih prostora.
Na savjetovanju su bili s predstavnicima nadležnih službi – epidemiologa iz HZJZ-a, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Hrvatskog društva medicine rada, HUP-ove Koordinacije zaštite na radu, HZZO-a i Državnog inspektorata, koji su odgovorili na neka od pitanja koja su poslali poslodavci, a koja ih muče u novonastaloj situaciji.
“U svemu je najvažnije biti dobro informiran, slušati preporuke i pridržavati ih se. Uskoro će se osnovati i radna skupina u kojoj će biti i poslodavci, koja bi trebala odrediti konkretne mjere daljnjeg postupanja i konkretne pomoći gospodarstvu”, najavio je predstavnik Ministarstva gospodarstva Damir Juzbašić.
Dodao je da je prva ideja sjesti s predstavnicima HPB-a, HBOR-a i HAMAG-BICRO-a, kako bi se vidjelo kako oni mogu pomoći, a do kraja tjedna da se planiraju i sastanci s komercijalnim bankama da se vidi što one mogu napraviti.
Poslodavci su putem svojih pitanja željeli znati što će se dogoditi ako se i u Hrvatskoj, kao i sada primjerice u Italiji proglase tzv. crvene zone ili karantena za cijelu zemlju, na što je odgovoreno da će o tome odlučivati stožer te o tome izdati pravovremene upute.
Zanimalo ih je i što s radnicima kojima je određena samoizolacija, posebice se to odnosi na vozače kada dolaze iz ‘žarišnih’ područja, poput Italije, na što je odgovoreno da oni moraju biti u samoizolaciji 14 dana i javljati se epidemiolozima, iako oni, za razliku od onih u karanteni, ipak imaju nešto više slobode.
Drugačije vrijedi za radnike koji na dnevnoj bazi zbog posla putuju iz Hrvatske u Italiju, i obrnuto, a koji su u posebnim kategorijama nadzora, ne ograničava im se kretanje dok su zdravi, ali se prate i oni i njihovi kontakti na dnevnoj bazi.
Sudionici HUP-ovog savjetovanja su ponovili i da ako se nekome radniku utvrdi da je zaražen i time postane privremeno nesposoban za rad, tada mu plaća ide na teret HZZO-a, i to od nešto malo više od 4.000 kuna mjesečno.
Puno pitanja poslodavaca došlo je i oko toga kako zaštiti druge radnike od onih koji su zaraženi, na što je rečeno da je to izvanredna situacija koju treba pratiti, zaraženog izolirati i utvrditi njegove kontakte, a druge radnike dodatno opskrbiti zaštitnim sredstvima te uputiti da drže veći razmak u međusobnim kontaktima i nose zaštitne maske.
Neka od otvorenih pitanja:
- Sukladno Zakonu o zaštiti na radu, čl. 69. st.4., radnik ima pravo odbiti raditi i napustiti mjesto rada ako mu izravno prijeti rizik za život i zdravlje, sve dok poslodavac ne poduzme korektivne mjere te zbog takvog postupanja ne smije trpjeti štetne posljedice. U takvom slučaju poslodavac, njegov ovlaštenik, odnosno radnik ili povjerenik radnika za zaštitu na radu obvezni su bez odgađanja izvijestiti nadležnog inspektora koji je obvezan u roku od 48 sati utvrditi činjenično stanje i osnovanost navoda radnika.
Postavlja se pitanje kako bi u takvim slučajevima reagirao Državni inspektorat?
- Nadalje, postavlja se pitanje naknade za vrijeme kad je radnik kod kuće u samoizolaciji. Naime, obzirom da su naknade za vrijeme bolovanja bitno manje, one su destimulirajuće za radnike da priznaju imaju li simptome ili pak da, iako možda nemaju simptome, a znaju da su bili u rizičnom području ili u kontaktu s osobom koja je tamo boravila, to i priznaju.
Prijedlog je da, prije svega radi poticanja radnika da ostanu u samoizolaciji ( kako ne bi ugrožavali živote i zdravlje drugih radnika), to bude tretirano bilo kao profesionalna bolest, bilo kao ozljeda na radu, za što se isplaćuje naknada u iznosu od 100 % iz sredstava HZZO-a.
- Kao jasan dio mogućih postupanja predlaže se da se žurno definira što se sve treba javiti službi ZNR-a ( putovanja, kontakt s oboljelima, dolazak iz ugroženih područja…..)
- Razmišlja li se o zatvaranju granica, odnosno, postoje li projekcije usporenog kretanja roba s ostalim državama?
- Razmišlja li se o mjerama financijskih potpora za oštećene subjekte?
- Hoće li se objaviti preporuke postupanja s robom i materijalima koje dolaze iz određenih država?
RSS/ Foto: Svijetsigurnosti.com
