S obzirom da je mobitel četvrti ubojica na cesti, mi svi daleko više trebamo učiniti da problem njegova korištenja u prometu stavimo na četvrto mjesto naših prioriteta rješavanja, a ne da ga držimo recimo na 44. mjestu.
Automobil više nije samo prijevozno sredstvo, on je danas smartmobile. Zato ne smijemo napraviti grešku poput one kad su nam se pokretni telefoni pretvorili u pametne, a mi smo ih u auto-kabini počeli koristiti na isti način kao i u svom uredu, potpuno nesvjesni koliko ugrožavamo svoj i tuđi život.
Trebamo se educirati, osvještavati, učiti ispočetka novim vrstama odgovornosti, a za one koji taj korak neće htjeti pratiti uvesti puno strože kazne za prekršaj korištenja mobitela u prometu.
To su samo neki od naglasaka koji su se mogli čuti na konferenciji „Mi i naši gadgeti u prometu – problemi i izazovi“, održanoj u utorak, 16. listopada 2018., a tijekom panel rasprave na kojoj su sudjelovali stručnjaci IT-a i autoindustrije, profesionalni vozač i taksisti, prometni i policijski stručnjaci i profesori prometnih znanosti.
Istina je, naglasio je Petar Dragić, izvršni direktor Cammeo d.o.o. i predsjednik Udruženja taksista HGK, taksisti danas mobitel koriste kao poslovni alat, no to možemo u skoroj promijeniti u smjeru da skupa s IT stručnjacima razvijemo takve aplikacije koje će koristiti za posao, ali neće zbog njih morati micati ruke od volana.
Predrag Vidas, voditelj poslovnih operacija XYLON d.o.o. u raspravi je naglasio kako se među ostalim danas razvijaju aplikacije koje će i biti velika pomoć vozačima u smislu njihove sigurnosti, mjeriti im razinu umora, gledati na prometnu okolinu 360 stupnjeva, što je ljudskom oku nemoguće, te se i s te strane valja educirati i promišljati interdisciplinarno, uključivanjem svih struka, u daljnji razvoj automobilske industrije iz ugla cestovne sigurnosti. Kristijan Tičak, glavni urednik časopisa Automoto i sport i Igor Stažić, izvršni direktor magazina Start naglasili su kako danas ne možemo govoriti o automobilima kao klasičnim prijevoznim sredstvima, oni su zapravo postali pravi smartphoni na kotačima, čemu se na pametan način trebamo prilagoditi i bez ugrožavanja sigurnosti koristiti blagodati tehničkog i komunikacijskog razvoja.
Za uvođenjem predmeta prometne kulture od osnovne škole, te da se još i kroz građanski odgoj provode aktivnosti edukacije sigurnosti u prometu zalagala se Tanja Krajina, profesorica Tehničke škole iz Slavonskog Broda. U panelu su osim njih sudjelovali zalažući se za puno više i puno sustavnije edukacije o prometu i prometnoj sigurnosti Sinan Alispahić, pomoćnik glavnog tajnika HAK-a i Stipan Matoš, predsjednik Hrvatske udruge vozača i autoservisera. Davor Bićanić, glavni inženjer odjela za promet HAC-a smatra kako se pojačanim akcijama upozoravanja vozača na autocesti, a na opasnosti koje nosi pisanje poruka i telefoniranje u vožnji, može više utjecati na osvještavanje o ovom problemu te da HAC ima takve aktivnosti i da će ih pojačati.
„Otvorili smo raspravu kako rješavati taj problem, kako ga obuhvatiti sa što više strana, jer to nije samo posao policije i pitanje kažnjavanja“, naglasio je Alen Ostojić, predsjednik Hrvatske udruge menadžera sigurnosti (HUMS), a Renata Ivanović, voditeljica HUMS-ova projekta Dan bez mobitela u prometu najavila kako će se taj datum i Dan, 21. 10., u nedjelju obilježavati u Slavonskom Brodu s učenicima prometnih zanimanja koji su aktivni u aktivnostima osvješćivanja.
DBO
