(NE)SIGURNOST BICIKLISTA: ‘Ugrožavaju ih loša infrastruktura i nedovoljna kultura vožnje’

193
prtsc Youtube

Najveći problem biciklista je sigurnost, što je posljedica dvije stvari. Jedno je svakako neadekvatna infrastruktura, a drugo je kultura vožnje koja je nedovoljno razvijena i kod dijela biciklista i kod dijela drugih sudionika u prometu koji su u interakciji s njima, piše portal Revije HAK.

– Svi smo vidjeli primjere neodgovornih biciklista koji voze čudnim putanjama, ometaju pješake na pločniku ili voze neosvijetljeni. Takvi primjeri se dobro vide i pamte te u dijelu neupućene javnosti stvaraju dojam o neodgovornim biciklistima koji su isključivi krivci za probleme koje stvaraju i sebi i drugima. Međutim, na sigurnost biciklističkog prometa u znatnoj mjeri utječe ponašanje drugih sudionika. Većina pješaka npr. potpuno ignorira biciklističke staze. Prema statistikama najtežih prometnih nesreća, onih s poginulim biciklistima, za njih udio krivice samih biciklista iznosi, ovisno o godini, između 30 i 45%. To znači da su u većini slučajeva poginuli biciklisti nedužne žrtve tuđe pogreške ili nemara – govori Davorin Belamarić iz udruge Sindikat biciklista.

Dodaje kako razvoj prometne kulture nije rješiv preko noći i uključuje brojne mjere od razvoja regulative (kvalitetniji i jasniji zakoni) preko infrastrukture (usklađenje s razumnim standardom kvalitete i Pravilnikom) edukacije (znanje, ali možda prije njih stavovi), pa do kontrole ponašanja sudionika u prometu i sankcioniranja prekršaja.

– U Hrvatskoj je veći dio vozača motornih vozila učio voziti prije gradnje biciklističke infrastrukture te nisu u sklopu škola za vozače naučili signalizaciju i propise vezane za bicikle. Kad netko nije siguran u pravila, onda bi bilo dobro da za svaki slučaj vozi defenzivno i oprezno. Ili da na internetu potraži što Zakon (ZSPC) kaže o biciklističkim stazama i pravilima prednosti – navodi Belamarić.

To, nažalost, često nije tako.

– Brojni ljudi nemaju nikakvu informaciju, ali su uvjereni u nešto potpuno pogrešno, npr. da bicikl nema što tražiti na kolniku ili da auto ima prednost kad presijeca biciklističku stazu pri skretanju. Ovakve tvrdokorne zablude su psihološki vrlo zanimljive, ali u stvarnom prometu iznimno opasne. Nažalost, zapazili smo nepoznavanje pravila i kod profesionalnih vozača i kod instruktora vožnje, kod gradskih službenika koji projektiraju infrastrukturu, a imamo i više dojava koje upućuju na moguće pogreške policijskih službenika pri uviđaju nesreće, poput prijava protiv biciklista koji nisu krivi. Uz to,  svjedočili smo i bizarnom primjeru javnog istupa sudskog vještaka za promet koji se ruga svojim kolegama koji poznaju zakon, a on je uvjeren u suprotno. Takvi primjeri pokazuju da problem sigurnosti biciklističkog prometa treba rješavati sustavno i od samog vrha – navodi Belamarić.

HAK-ov sugovornik kaže kako se i dalje u prometu redovito mogu vidjeti slučajevi ugrožavanja sigurnosti biciklista zbog nemara ili sebičnosti (oduzimanje prednost, pretjecanje uz mali razmak i slično).

– Ali treba napomenuti da se situacija u odnosu na prije 10-20 godina znatno poboljšala. Nekad su vozači motornih vozila pri izlasku iz sporedne ulice oduzimali prednost biciklima u 30-50% slučajeva, a danas je to palo na 5-10% što je znatno manje, ali i dalje nedovoljno za sigurnu i opuštenu vožnju – kaže HAK-ov sugovornik i dodaje:

– S obzirom na velik utjecaj vozača motornih vozila na sigurnost biciklista, nadamo se da u području informiranja i edukacije možemo računati na podršku HAK-a.

Kako doznajemo iz Sindikata biciklista, policija je zadnjih godina počela s ciljanim akcijama kontrole biciklista.

– To je dobro iz više razloga. Kao prvo, to je potvrda da je biciklistički promet prepoznat kao značajan i vrijedan pažnje. Akcije koje se provode radnim danom rano ujutro pokazuju da je policija prije nego svi ostali spoznala i prihvatila da je bicikl ne samo ‘ono za Jarun’, nego i prijevozno sredstvo ozbiljnih ljudi koji idu na posao. I konačno, interakcija policije s biciklistima šalje jasnu poruku da i za bicikliste vrijede prometna pravila i da se u prometu moraju ponašati odgovorno. Policijski službenici su uglavnom ljubazni i djeluju edukativno, a prema policijskim evidencijama izdano je znatno više upozorenja nego kazni – napominje Belamarić.

U udruzi se nadaju da će u budućnosti biti još policijskih akcija i vide mogućnosti za njihovo unapređenje.

– Nažalost, prekršaji koji se najčešće dešavaju i najlakše detektiraju nisu ujedno i oni koji imaju najvećeg utjecaja na sigurnost i smanjenje broja nesreća. Npr. često se kontrolira i sankcionira vožnja po biciklističkoj stazi u suprotnom smjeru ili vožnja po pločniku, a rijetko se uhvate na djelu neosvijetljeni biciklisti ili oni koji izlijeću na kolnik u krivim smjerovima. Moglo bi se više pozornosti posvetiti suštini u odnosu na formu: npr. nije isto vožnjom bicikla na uskom pločniku u centru grada ugrožavati pješake ili voziti po praznom pločniku po Aleji Bologne na mjestu gdje je alternativa guranje s autobusima na kolniku – kaže Belamarić.

Nadalje, dodaje HAK-ov sugovornik, trebalo bi i razraditi način da se utvrde prijestupi drugih sudionika u prometu koji ugrožavaju sigurnost biciklističkog prometa, prvenstveno motornih vozila koja oduzimaju prednost biciklima.

– Uz brojne kamere po gradu i razvoj digitalne obrade slike, ovo postaje rješiv problem. Trebamo naglasiti više slučajeva dobre suradnje s policijom, npr. noćne akcije kontrole osvijetljenosti na biciklima i nadamo se da ćemo nastaviti i dodatno poboljšati suradnju – zaključuju u udruzi Sindikat biciklista.

izvor: Revija HAK