Europska komisija danas je predstavila dvije nove inicijative u okviru programa Unije pripravnosti: strategiju EU-a za stvaranje zaliha i strategiju za medicinske protumjere. Obje su usmjerene na poboljšanje pristupa osnovnim dobrima i medicinskim potrepštinama za europske građane, poduzeća i gospodarstva, s ciljem osiguravanja kontinuiteta opskrbe tijekom kriza poput nestašica energije, prirodnih katastrofa, sukoba ili pandemija.
Strategija stvaranja zaliha: hrana, voda, gorivo i lijekovi u krizama
Strategija EU-a za stvaranje zaliha prvi je sveobuhvatni pristup Unije osiguravanju dostupnosti osnovnih dobara u slučaju krize, uključujući hranu, vodu, naftu, gorivo i lijekove.
U okviru strategije planira se uspostava mreže EU-a za stvaranje zaliha sa zemljama članicama kako bi se razmjenjivale dobre prakse, koordinirali postojeći resursi i izrađivale zajedničke preporuke. Predviđeno je i utvrđivanje manjkova u zalihama kroz jačanje razmjene informacija i suradnje među članicama te s institucijama EU-a.
Strategijom se planira proširiti zajedničke zalihe na razini EU-a za osnovne proizvode, uz potporu inicijativa poput rescEU-a, koji obuhvaća medicinsku opremu, skloništa, generatore i drugu nužnu infrastrukturu. Također, predviđeno je poboljšanje prometa i logistike radi bržeg odgovora u kriznim situacijama.
Dodatno, strategija predviđa promicanje suradnje kroz civilno-vojna partnerstva, javno-privatnu suradnju i međunarodne inicijative kako bi se osigurala učinkovita i pravovremena upotreba resursa.
Strategija za medicinske protumjere: cjepiva, antibiotici, dijagnostika
Strategija za medicinske protumjere usmjerena je na ubrzanje razvoja, proizvodnje, uvođenja i dostupnosti medicinskih alata, posebno u kontekstu sve češćih izbijanja bolesti, rasta antimikrobne otpornosti, klimatskih promjena i geopolitičkih izazova.
Strategija predviđa unapređenje cjepiva protiv gripe nove generacije, razvoj novih antibiotika za borbu protiv antimikrobne otpornosti i antivirusnih lijekova za bolesti koje prenose vektori te poboljšanje pristupa protumjerama za kemijske, biološke, radiološke i nuklearne prijetnje.
U planu je i jačanje sustava ranog upozoravanja kroz izradu popisa prioritetnih medicinskih protumjera, planova pripravnosti te europskih i globalnih sustava za praćenje otpadnih voda.
Strategijom se najavljuje ubrzanje inovacija putem Akceleratora medicinskih protumjera, centara za istraživanje i razvoj te proširenja programa HERA Invest. Osiguravanje skalabilne proizvodnje predviđa se kroz povećanje kapaciteta EU FAB-a i uspostavu novog partnerstva nazvanog RAMP UP.
Poboljšanje pristupa lijekovima i njihovo uvođenje planira se putem zajedničke nabave i potpore laboratorijima koji su spremni za uporabu. Ujedno se predviđa jačanje globalne i međusektorske suradnje, uključujući civilno-vojnu pripravnost, suradnju s privatnim sektorom, podizanje svijesti građana i ulaganje u zdravstvenu radnu snagu.
Obje strategije dio su šireg okvira strategije Unije pripravnosti, donesene u ožujku 2025. Na temelju preporuka iz izvješća Niinistö, strategija za stvaranje zaliha ima za cilj objediniti postojeće sektorske napore, poboljšati pristup ključnim resursima u cijelom EU-u te kombinirati centralizirane rezerve s doprinosima država članica, uz potporu javno-privatnih partnerstava radi učinkovitosti, prilagodljivosti i troškovne isplativosti.
U istom izvješću istaknuta je potreba za jačanjem pripravnosti EU-a na sve vrste prijetnji. Strategija za medicinske protumjere temelji se na toj preporuci i predviđa koordinirano djelovanje unutar EU-a i s međunarodnim partnerima radi bržeg razvoja, proizvodnje, dostupnosti i uvođenja cjepiva, terapeutika, dijagnostičkih alata i zaštitne opreme, priopćeno je.
RSS
