Granične kontrole postaju sve učestalija pojava unutar Europske unije. Poljska je posljednja u nizu i dvanaesta zemlja koja se odlučila na ovaj korak, premda je cilj Schengenskog prostora upravo suprotan – ukidanje unutarnjih granica i osiguranje slobodnog kretanja ljudi. Postavlja se pitanje: može li Europska unija još spasiti tu temeljnu slobodu?
Poljska se time pridružila skupini od ukupno 12 zemalja članica Schengenskog prostora koje su ponovno uvele granične kontrole. Ova odluka izravna je reakcija na pojačane kontrole koje Njemačka već danima provodi na granici s Poljskom, izvijestio je Deutsche Welle.
Kontrole više ne iznenađuju političare
Za europarlamentarca Pascala Arimonta iz Europske pučke stranke ovakav razvoj događaja nije neočekivan. Kako ističe, među vladama sve više prevladava uvjerenje da granične kontrole nisu nužno loše te da su se u nekim slučajevima pokazale učinkovitima.
“No upravo zato s njima treba postupati krajnje oprezno – uvijek ih treba promatrati u širem europskom kontekstu”, poručuje Arimont, belgijski zastupnik u Europskom parlamentu. Pozvao je Europsku komisiju da provede pravnu analizu kako bi se utvrdilo jesu li uvedene mjere u skladu s člankom 25. Schengenskog zakonika.
Privremene kontrole i zakonski okvir
Članak 25. Schengenskog zakonika državama dopušta ponovno uvođenje graničnih kontrola – privremeno i bez prethodne najave – na razdoblje od deset dana, u slučajevima kada postoji neposredna prijetnja, primjerice sumnja na teroristički napad.
Kontrole se potom mogu produljivati do šest mjeseci, a u iznimnim okolnostima čak i do dvije godine, ako je ozbiljno ugrožen javni red ili unutarnja sigurnost. Kao čest primjer takvih iznimaka navodi se velik priljev migranata.
Europska komisija redovito upozorava da takve mjere moraju biti vremenski ograničene i da ih treba uvoditi isključivo kao krajnju opciju.
Prema riječima glasnogovornika Komisije Markusa Lammerta, svaka država članica dužna je o namjeri uvođenja kontrola obavijestiti i susjedne zemlje i samu Komisiju. Dodaje kako su u stalnom dijalogu sa svim pogođenim stranama.
Komisija često šuti na dugotrajne kontrole
Unatoč propisima, u praksi se sve češće događa da Komisija ne reagira na dugotrajno trajanje graničnih kontrola. Tako su kontrole na njemačko-austrijskoj granici u Bavarskoj na snazi još od jeseni 2015., a Danska ih formalno obnavlja na granici s Njemačkom već osam godina.
Komisija nema ovlasti zabraniti unaprijed najavljene kontrole, već može samo iznijeti mišljenje o njihovoj opravdanosti i proporcionalnosti.
Sve više zemalja vraća granice
Trenutno granične kontrole unutar Schengenskog prostora provodi 12 država: Njemačka, Poljska, Francuska, Nizozemska, Austrija, Italija, Slovenija, Danska, Švedska, Norveška, Španjolska i Slovačka. Belgija je najavila da će kontrole uvesti tijekom ljeta, čime bi broj narastao na 13.
Za mnoge promatrače riječ je o zabrinjavajućem trendu. Europski povjerenik za unutarnje poslove Magnus Brunner upozorava na vrijednosti koje je Schengen donio i poziva na odlučnu reakciju:
“Ovo se mora zaustaviti. Moramo ispuniti svoju dužnost kao Europska komisija”, poručuje Brunner. Poziva države članice da ubrzaju provedbu Pakta o migracijama i azilu, čije bi potpuno usvajanje moglo stabilizirati sustav do ljeta 2026.
Ključ rješenja, ističu u Bruxellesu, nalazi se prije svega u učinkovitijoj zaštiti vanjskih granica Europske unije.
RSS
