Kako se bliži 2. kolovoza, dan kada bi Zakon Europske unije o umjetnoj inteligenciji (AI Act) trebao početi vrijediti, raste pritisak da se njegova primjena – odgodi. Sve više glasova, iz tehnološke industrije i politike, upozorava da EU za to još nije spremna.
Riječ je o prvom sveobuhvatnom zakonu o umjetnoj inteligenciji na svijetu. Postavlja jasna pravila o transparentnosti, sigurnosti i etičkoj upotrebi AI-ja. Primjenjivat će se u svih 27 članica EU-a.
No zakon izaziva sve više briga. Tvrtke upozoravaju da su rokovi prekratki, troškovi visoki, a pravila još nejasna, javlja Poslovni dnevnik. Pojavilo se i pitanje – zna li uopće EU što sve traži od industrije?
Stroga pravila za temeljne AI sustave
Zakon je donesen 2024. godine, nakon višemjesečnih pregovora. U njegovu je središtu model temeljen na procjeni rizika. Najstrože odredbe odnose se na opće AI modele (GPAI) – velike sustave poput onih koje razvijaju Googleov Alphabet, OpenAI i europske tvrtke poput Mistrala.
Za te sustave zakon traži detaljnu tehničku dokumentaciju, usklađenost s pravilima o autorskim pravima i transparentnost u vezi podataka koji se koriste za treniranje. Pravila će se uvoditi postupno – dio stupa na snagu već u kolovozu, a ostala će se primjenjivati godinama kasnije.
Ipak, to nije smirilo strahove.
Industrija traži pauzu
Krajem lipnja, koalicija od 45 europskih AI tvrtki poslala je otvoreno pismo Europskoj komisiji. Traže dvogodišnju pauzu za ključne obveze iz zakona. Smatraju da pravila treba pojednostaviti i jasnije definirati kako bi se poticala, a ne gušila inovacija.
Posebno upozoravaju da bi manje europske tvrtke mogle biti najviše pogođene jer nemaju resurse poput američkih divova. Takva neravnoteža mogla bi uništiti njihovu konkurentnost. Među potpisnicima su i Alphabet i Meta, koji upozoravaju da bi prestroga provedba – bez jasnih pravila – mogla otjerati razvoj AI-ja iz Europe na tržišta s manje regulacije.
Standardi kasne, zakon dolazi
Najveći problem je to što tehnički standardi, ključni za provedbu zakona, još nisu spremni. Europske standardizacijske organizacije CEN i CENELEC objavile su da će ih dovršiti tek 2026. – gotovo godinu dana nakon početka primjene zakona.
To znači da će tvrtke i regulatori morati raditi bez jasnih smjernica. Rizik od pogrešaka, tužbi i neusklađenosti naglo raste.
Henna Virkkunen, povjerenica EU-a za digitalna pitanja, rekla je 2. srpnja za Politico da će tzv. AI Code of Practice biti objavljen prije kolovoza. No nije potvrdila mogućnost odgode.
“Svjesni smo izazova i neizvjesnosti koje industrija trenutačno doživljava zbog kašnjenja ključnih smjernica poput AI Code of Practice. Radimo na tome da te smjernice budu objavljene prije kolovoza kako bismo pružili jasne upute za usklađivanje. Ipak, zasad nema službene odluke o odgodi primjene zakona”, navela je Virkkunen.
Pozivi na pauzu dolaze i s političkog vrha. Švedski premijer Ulf Kristersson opisao je AI Act kao “zbunjujući” i pozvao na odgodu dok se ne donesu jasniji standardi. Slično traži i tehnološka lobistička grupa CCIA Europe. Oni upozoravaju da je pravna sigurnost nužna, jer u protivnom zakon postaje prepreka, a ne poticaj razvoju.
EU želi biti uzor svijetu
Za EU je ovaj zakon strateška prilika. Cilj je postaviti globalna pravila – pokazati da je moguće razvijati umjetnu inteligenciju odgovorno, uz poštivanje ljudskih prava i sigurnosti. Analitičari Financial Timesa i The Washington Posta kažu da EU želi biti “zlatni standard” u regulaciji AI-ja. Time se želi razlikovati od opuštenijih pristupa u SAD-u i Kini.
Ali ako zakon dođe prerano – bez pripreme i standarda – mogao bi usporiti upravo ono što želi zaštititi: razvoj AI-ja u Europi. Najveći rizik je da ključni sektori poput zdravstva, industrije i financija izgube korak.
Izvor: Poslovni dnevnik
