Europska komisija objavila je preliminarne podatke o smrtnim slučajevima na cestama za 2024. godinu. Lani je u prometnim nesrećama u EU poginulo oko 19.800 osoba, što je blagi pad od 3 posto u odnosu na 2023. godinu. To je 600 izgubljenih života manje. Čak i ako se broj smrtnih slučajeva na cestama 2024. znatno smanjio u odnosu na 2023., opći tempo poboljšanja i dalje je prespor, a većina država članica nije na dobrom putu da ostvari cilj EU da se broj smrtnih slučajeva na cestama prepolovi do 2030. godine.
Kako bi ojačala svoju predanost sigurnosti na cestama, Komisija je u ožujku 2023. predstavila paket prijedloga za poboljšanje sigurnosti na cestama, uključujući ažurirane zahtjeve za vozačke dozvole i prekograničnu provedbu, te će uskoro donijeti novo zakonodavstvo o tehničkoj ispravnosti kako bi se smanjila nesigurna vozila na cestama EU.
Različiti trendovi u državama članicama
Napredak u području sigurnosti na cestama diljem EU i dalje je neujednačen, pri čemu neke zemlje ostvaruju znatan napredak, dok druge teško smanjuju broj smrtnih slučajeva. Tijekom posljednjih pet godina u Grčkoj, Španjolskoj, Francuskoj i Italiji zabilježen je tek skroman pad broja smrtnih slučajeva na cestama, dok su Irska i Estonija zabilježile porast, iako su godišnje fluktuacije u manjim zemljama obično izraženije. S druge strane, Bugarska, Danska, Litva, Poljska i Slovenija ostvaruju znatan napredak prema cilju smanjenja od 50 posto.
Švedska i Danska i dalje su najsigurnije zemlje u pogledu sigurnosti na cestama, s niskim stopama smrtnosti od 20 odnosno 24 smrtna slučaja na milijun stanovnika. U međuvremenu su Rumunjska (77/milijuna) i Bugarska (74/milijuna), koje i dalje imaju neke od najviših stopa smrtnih slučajeva, ostvarile znatan napredak u smanjenju broja smrtnih slučajeva na cestama, s padom od više od 20 % od 2019. Prosjek EU-a je 44 smrtna slučaja na milijun stanovnika.
Najpogođenije skupine i čimbenici rizika
Najveći rizik i dalje predstavljaju ruralne ceste, s 52 posto smrtnih slučajeva na tim cestama. Većina smrtnih slučajeva na cestama (77 %) odnosi se na muškarce, dok su starije odrasle osobe (65+) i mladi (18-24) posebno nezaštićeni sudionici u cestovnom prometu. Kad je riječ o vrsti sudionika u cestovnom prometu, putnici u automobilima imaju najveći udio smrtnih slučajeva, a slijede ih motociklisti (20 %), pješaci (18 %) i biciklisti (10 %). Ranjivi sudionici u cestovnom prometu, uključujući pješake, bicikliste i motocikliste, čine gotovo 70 % smrtnih slučajeva u gradovima, što naglašava hitnu potrebu za poboljšanim sigurnosnim mjerama kako bi ih se zaštitilo.
EU je 2018. postavio cilj smanjenja broja smrtnih slučajeva na cestama za 50 %, a prvi put i teških ozljeda, do 2030. To je utvrđeno u Komisijinu Strateškom akcijskom planu za sigurnost na cestama i okviru politike EU-a za sigurnost na cestama za razdoblje 2021.–2030., u kojima su utvrđeni i planovi za sigurnost na cestama čiji je cilj nulta stopa smrtnih slučajeva na cestama do 2050. (“vizija nula”).
Komisija je u ožujku 2023. iznijela paket prijedloga za sigurnost na cestama, uključujući ažurirane zahtjeve za vozačke dozvole i bolju prekograničnu provedbu pravila o cestovnom prometu. Kako bi dodatno doprinijela tim nastojanjima, Komisija će uskoro donijeti nove prijedloge za reviziju svojeg zakonodavstva o tehničkoj ispravnosti radi smanjenja broja nesigurnih vozila na cestama EU-a i povezanih nesreća.
Sigurnost na cestama također je ključni element inicijativa politike mobilnosti EU-a, uključujući Strategiju za održivu i pametnu mobilnost, novu Uredbu o mreži TEN-T i Okvir za gradsku mobilnost.
Uz današnje statističke podatke Europski opservatorij za sigurnost na cestama objavio je i novo godišnje statističko izvješće s podacima do 2023. i detaljna tematska izvješća o sigurnosti na cestama u vezi s djecom, profesionalnim vozačima i kulturom sigurnosti prometa, priopćeno je.
RSS
