Kineske tvrtke spremaju se za kupnju većeg dijela tržišta američkih i europskih tvrtki uoči pada cijena imovine zbog koronavirusa

Pixabay

Ovog tjedna, NATO je uputio upozorenje, bez davanja imena, zbog geopolitički učinaka pandemije koji mogu uzrokovati ranjivost kritične infrastrukture i njezinu rasprodaju.

Pandemija koronavirusa već je uvelike ostavila posljedice na talijanski tekstil i sveukupno gospodarstvo, a zbog trenutne situacije većina visokih vladinih sigurnosnih dužnosnika upozorava kao bi Kina ovu situaciju mogla iskoristiti za stjecanje većeg utjecaja.

China Overseas Shipping Company, pod nazivom COSCO, posjeduje 90% jedinog terminalnog operatora u Belgiji te ima 51% udjela u upravnoj kontroli lučkih terminala u Valenciji i Bilbau u Španjolskoj. Oni također imaju manjinske udjele u terminalima u Antwerpenu, Las Palmasu i Rotterdamu.

Erik Brattberg, direktor Europskog programa Carnegie Endowment za međunarodni mir, rekao je kako Kini neće biti omogućen lak pristup kritičnoj infrastrukturi u Europi, a  Amerikanci su zabranili poslovanje kineskim telekomunikacijskim operaterima.

Zbog zabrana koje je SAD uspostavio za Kinu u zraku visi i budućnost Huaweija zbog ograničenja koja se odnose na Intelovu prodaju 5G mreže.

Jedno od područja koje bi moglo zanimati Kineze u SAD-u je energetski prostor. Naime, Kina je najveći svjetski uvoznik nafte, a tvrtke poput Chesapeake Energy-a nalaze se na vrhuncu pada. Iako bi u boljim vremenima to bila savršena meta za Kinu, sada je mala vjerojatnost da će Kini biti dozvoljen pristup, osim možda kao manjinskom dioničaru, u najboljem scenariju.

SAD je Kini otežao ulaganje u određene sektore gospodarstva zbog trgovinskog rata i pravila u okviru Odbora za riznice Ministarstva financija za strana ulaganja u Sjedinjenim Državama (CFIUS).

Druga strana širenja korporacija, ona koju NATO gleda, su kineske kompanije koje kupuju u strateškim sektorima drugih zemalja.

Čak i uz kontrolu kapitala i mjere za suzbijanje odlaznih investicija, kineska vlada čini sve što može kako bi podržala privatna poduzeća u razvoju svojih brendova, u inozemstvu, a budući da su tržišta dionica u Europi slabija nego u SAD-u to Europu čini boljom metom za kineski kapital, posebno u nestrateškim sektorima poput maloprodaje jer je to vrsta globalnog tržišta na kojemu potrošači mogu sagorjeti svoj novac.

Kineske tvrtke nisu zainteresirane samo za stratešku imovinu poput prirodnih resursa. One žele biti dio svjetskog A popisa brendova i žele se uzdići na ekonomskom prehrambenom lancu, a to uključuje sve od tehnologije i nauke o životu do mode i IT-a te bankarstva.

Više pročitajte na portalu Forbes-a.

PO/Foto: Pixabay