Kao odmazdu za operaciju Bljesak što su je hrvatske snage provele 1. svibnja 1985. pobunjeni Srbi su 2. i 3. svibnja raketirali Zagreb i okolicu.
Napali su kasetnim bombama civilne ciljeve u Zagrebu. U napadu je ubijeno sedam, a ranjeno najmanje 200 civila. Projektili iz raketnog sustava Orkan pali su 2. svibnja na križanje Vlaške i Draškovićeve ulice, a dan kasnije i na Dječju bolnicu u Klaićevoj, pokraj Hrvatskog narodnog kazališta, na Zrinjevac te pokraj Doma umirovljenika Centar, na središte grada, ADU te zračnu luku Pleso.
Napad je naredio Milan Martić, čime se kasnije hvalio pred kamerama. To njegovo hvalisanje koje je bilo namijenjeno hrabrenju stanovništva srpske paradržave i širenju pouzdanja da vodstvo kojem je Martić bio na čelu može osigurati obranu od oružane sile Republike Hrvatske, na kraju je dovelo do suđenja na Haškom sudu i kazne od 35 godina zatvora.
U presudi Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije iznosi se da su kasetni projektili iz VBR Orkan kojima je gađan Zagreb neselektivno oružje, gdje se zasipava elipsa površine 160 x 180 metara radi djelovanja protiv ljudi, pri čemu je – obzirom da su rakete ispaljivane s krajnjeg dometa – odstupanje raketa od nominalnog cilja čak jedan kilometar.
Polazeći od takvih činjenica, Sud zaključuje da je raketiranje koje je naredio predsjednik tzv. Republike Srpske Krajine Milan Martić namjerno poduzeto protiv civila kao ciljeva napada, a u svrhu širenja terora među civilnim stanovništvom.
Početkom ožujka ove godine Županijski sud u Zagreb Milana Martića osudio je na sedam godina zatvorske kazne za napad na Karlovac izveden nakon raketiranja Zagreba, dok je za gađanje Jastrebarskog oslobođen. Nepravomoćna presuda izrečena je i general-majoru Milanu Čeleketiću, komandantu glavnog štaba tzv. Srpske vojske Krajine. Osuđen je na 20 godina jer je naradio napade na Zagreb i Karlovac početkom svibnja 1995. godine. Za Jastrebarsko je također oslobođen.
Ana Raić-Knežević
