Grad Zagreb objavio je izvješće o provedbi Strategije urbane sigurnosti za razdoblje 2025.–2030., koje bi trebalo pokazati što je tijekom prošle godine napravljeno u prometu, prevenciji kriminaliteta, civilnoj zaštiti, zdravstvu, kibernetičkoj i energetskoj sigurnosti te drugim područjima.
Index je prošao cijeli dokument. U nekim dijelovima rezultati su konkretni: otvoren je Centar za upravljanje prometom, pokrenut sustav javnih bicikala, nabavljena je oprema za civilnu zaštitu i održana velika terenska vježba.
No iz izvješća je gotovo nemoguće utvrditi koliko je svega što je bilo planirano za 2025. doista ostvareno.
Nema jedinstvenog popisa mjera s oznakama “provedeno”, “djelomično provedeno” ili “nije provedeno”, nema postotka realizacije ni financijskog pregleda po mjerama. Grad na kraju dokumenta ukupnu provedbu opisuje samo kao “djelomičnu”.
Plan za 2025. donesen tek u lipnju
Važna je okolnost da je Strategija donesena krajem 2024., ali je konkretan Plan provedbe za 2025. Gradska skupština usvojila tek 18. lipnja. Izvješće se zato formalno odnosi samo na razdoblje od 18. lipnja do kraja godine.
Grad navodi da su se u tih šest i pol mjeseci uglavnom provodile pripremne, organizacijske, koordinacijske i edukativne aktivnosti, dok je “značajan broj mjera” ostao u pripremi za sljedeće godine.
Upravo zato bi, međutim, izvješće trebalo jasno pokazati što je u tom razdoblju bilo planirano i što je od toga završeno. Takvog pregleda nema.
Najviše konkretnih rezultata u prometu
Najviše mjerljivih podataka nalazi se u prometu.
Tijekom 2025. izgrađeno je 8,55 kilometara novih biciklističkih prometnica. Sustav javnih bicikala Bajs do kraja godine imao je 2000 bicikala na 180 lokacija, 45.000 registriranih korisnika i gotovo 200.000 vožnji.
Postavljeno je 326 novih stalaka za bicikle, a u prosincu je otvoren Centar za upravljanje prometom u Branimirovoj ulici, na koji je spojeno 165 semaforskih uređaja.
Ograničenje brzine od 30 kilometara na sat uvedeno je na području pet mjesnih odbora, u 37 ulica te u zonama šest vrtića i sedam osnovnih škola.
Broj prometnih nesreća pao je s 6342 u 2024. na 6021 u 2025., odnosno 5,1 posto. Manje je bilo i naleta na bicikliste.
S druge strane, povećao se broj teško ozlijeđenih, a jedan je biciklist poginuo, dok godinu ranije nije bilo poginulih biciklista. Grad unatoč tome zaključuje da podaci “upućuju na pozitivan trend”, bez detaljnijeg objašnjenja kako je taj uspjeh procijenjen.
Nisu provedene ni sve planirane prometne mjere. Uvođenje zone niskih emisija, primjerice, odgođeno je za kasnije.
Izvješće pokriva šest mjeseci, a koristi podatke za cijelu godinu
Tu se pojavljuje još jedan problem.
Iako izvještajno razdoblje formalno počinje 18. lipnja, u dokumentu se na više mjesta koriste podaci za cijelu 2025. godinu.
Tako se broj svih prometnih nesreća tijekom 2025. uspoređuje s cijelom 2024., iako je provedba Plana počela tek sredinom lipnja.
Podaci sami po sebi nisu pogrešni, ali na temelju njih nije moguće utvrditi koliko su na promjene utjecale upravo mjere iz Strategije.
Puno zdravstvenih aktivnosti, malo podataka o okolišu
U području zdravstva Grad navodi čitav niz programa: tečajeve oživljavanja i korištenja defibrilatora, programe za trudnice i djecu, mentalno zdravlje mladih, prevenciju nasilja, stomatološke programe, palijativnu skrb te aktivnosti za starije, strane radnike i socijalno ugrožene.
Problem je što iz izvješća često nije jasno što je od toga uvedeno zbog nove Strategije, što je prošireno, a što predstavlja nastavak programa koji su se provodili i ranije.
Neke planirane aktivnosti nisu završene. Mobilna aplikacija vezana uz postupke oživljavanja tek bi se trebala razvijati, a za kasnije su ostavljene i pojedine aktivnosti vezane uz zdravu hranu, kvalitetu zraka i vode te stomatološke preglede za socijalno ugrožene.
Iako se poglavlje zove “Zaštita zdravlja i životne sredine”, o okolišu ima znatno manje konkretnih podataka. Nema sustavnog pregleda kvalitete zraka, vode ili tla, buke ili toplinskih otoka.
Prevencija kriminaliteta gotovo bez brojki
Još je teže izmjeriti učinak aktivnosti vezanih uz kriminalitet i sigurnost javnih prostora.
Navodi se da je policija provodila preventivne aktivnosti, radila s građanima, održavala koordinacijske sastanke i bavila se vandalizmom, prosjačenjem i javnim redom.
No gotovo nema brojki: nije navedeno koliko je akcija održano, koliko je građana sudjelovalo niti kakvi su konkretni rezultati.
Civilna zaštita puno konkretnija
Civilna zaštita jedan je od dijelova u kojima se jasno vidi što je napravljeno.
Ažurirana je Procjena rizika od velikih nesreća, među rizike je dodano grmljavinsko nevrijeme s orkanskim vjetrom, a uspostavljen je i digitalni Registar civilne zaštite.
Nabavljeno je 426 kompleta odjeće i obuće za pripadnike civilne zaštite.
U rujnu je na Jarunu održana velika vježba s više od 700 sudionika, u kojoj su simulirane poplave i aktivacija klizišta.
Izrađena je i nova studija klizišta. Na području četiri gradske četvrti evidentirana su 1734 klizišta na 48,5 četvornih kilometara.
Terorizam i kibernetička sigurnost: teško mjerljivi rezultati
Kod terorizma Grad navodi da je procjena ugroze Zagreba niska te da se naglasak stavlja na prevenciju i socijalnu koheziju.
U izvještajnom razdoblju nije bilo događaja koji bi upućivali na povećanu opasnost od terorizma ili radikalizacije, a Grad to povezuje s učinkovitošću preventivnog pristupa.
No sama činjenica da terorističkog događaja nije bilo ne dokazuje učinkovitost gradske prevencije bez podataka o konkretnim mjerama i njihovim rezultatima.
Slično je s kibernetičkom sigurnošću. Grad navodi edukacije zaposlenika o phishingu i drugim prijetnjama te osnivanje novog Gradskog ureda za digitalizaciju, ali ne navodi koliko je zaposlenika prošlo edukacije, koliko je bilo incidenata niti jesu li provedena sigurnosna testiranja.
Solarne elektrane među konkretnijim projektima
U području energetske sigurnosti Grad navodi postavljanje solarnih elektrana na oko 250 javnih lokacija, ukupne snage veće od 12 megavata.
Zagrebački energetski centar održao je više od 40 radionica i drugih događaja s više od 1000 sudionika.
S druge strane, za planirane sustave pričuvnog napajanja strateških institucija nema podataka koliko ih je uspostavljeno niti jesu li uopće završeni.
Grad priznaje: provedba je djelomična
Najvažniji zaključak nalazi se pri kraju dokumenta.
Grad priznaje da pojedine mjere nisu u potpunosti realizirane te kao razloge navodi velike investicijske zahtjeve, potrebu za promjenama propisa, nove organizacijske mehanizme te ograničeno vrijeme i novac.
Ukupnu provedbu zato ocjenjuje kao “djelomičnu, ali istodobno ključnu i strateški važnu”. Problem je što se iz izvješća ne može utvrditi što “djelomična” zapravo znači. Nije navedeno koliko je aktivnosti bilo planirano, koliko ih je završeno, koliko djelomično provedeno, a koliko ih nije ni započeto. Nema postotka realizacije ni financijskog pregleda koji bi pokazao koliko je za pojedine mjere planirano i potrošeno.
Zbog toga se ne može utvrditi je li Grad ostvario 30, 50 ili 80 posto plana.
U prometu i civilnoj zaštiti postoji niz vidljivih i mjerljivih rezultata. U drugim područjima, posebno prevenciji kriminaliteta, terorizmu i kibernetičkoj sigurnosti, izvješće je više popis aktivnosti nego stvarna evaluacija njihovih učinaka.
RSS
