U nastavku našeg serijala Jesmo li sigurni da smo sigurni?, urednika Alena Ostojića, razgovarali smo s gospodinom Ivanom Funčićem, predsjednikom Uprave Securitas Hrvatska.
Ivan Funčić u privatnoj zaštiti je od 1996. godine. Prije Securitasa vodio je riječku tvrtku Protect. Od 2012. godine bio je na poziciji direktora regije Jugozapad, a početkom travnja 2023. godine imenovan je predsjednikom Uprave Securitas Hrvatska. Ovih je dana na Izbornoj skupštini Hrvatskog ceha zaštitara – strukovne zaštitarske komore, ponovno izabran za potpredsjednika za tjelesnu zaštitu. Član je Hrvatske udruge menadžera sigurnosti (HUMS).
Povijest Securitasa u Hrvatskoj poprilično je mlada, ali je vrlo značajna za zaštitarsko tržište u zemlji. Akvizicijom nekadašnjeg Zvonimir Securityja Securitas postaje prva strana zaštitarska tvrtka na hrvatskom tržištu. Securitas Hrvatska zapošljava 2.300 zaštitara i prošle godine ostvario je 44,5 milijuna eura ukupnog prometa. Zadovoljni? Kakve su procjene za ovu godinu? Kakve ste ciljeve postavili za 2025.?
Securitas je u kratko vrijeme, 2011. i 2012., nakon Zvonimir Securityja, kupio riječki Protect, slavonskobrodsku Sigurnost Buzov te Tehnomobil, jednu od najvećih tvrtki u segmentu tehničke zaštite. Kao lideru na domaćem zaštitarskom tržištu važno nam je zadržati tu poziciju, a sve preduvjete imamo, od iznimno dobre regionalne zastupljenosti, sa snažnim regionalnim uredima i odličnim timom, do snažne potpore matične kompanije.
Rezultati su nam u skladu s projekcijama i planovima, a postotno ćemo biti u razini s 2023. Prihodi će nam biti nešto veći nego u 2023., naravno s obzirom na značajan rast cijena usluge baziran, nažalost, prije svega na značajnom rastu minimalne plaće u Hrvatskoj. Morali smo korigirati tržišne cijene usluga prema klijentima, što naravno nije popularno, ali rast cijena usluga je neminovan proces da bismo mogli uredno ispunjavati obveze i klijentima pružiti kvalitetnu zaštitu. Razina cijena usluge, a time i plaća u sektoru, je još uvijek jako niska. To je jedan od najvećih problema naše industrije, jer bez dobrih i kvalitetno plaćenih radnika niti jedna industrija ne može imati dobar proizvod.
Sektor privatne zaštite sustavno je uređen 1996. godine i to Zakonom o zaštiti osoba i imovine. Tijekom proteklih 28 godina puno se toga promijenilo, ipak zaštitarstvo nije postalo životni poziv, zašto? Kako privući educirane ljude u sektor privatne zaštite?
Zaštitarstvo boluje od kroničnog nedostatka radne snage i velike fluktuacije djelatnika s čime se Securitas, za sada, uspješno nosi. Primanja zaštitara zaostaju 30 do 35 posto za prosječnima u RH. Za nekoliko godina mora se napraviti pomak u tom smislu kako bismo privukli kvalitetan kadar s kojim možemo pružiti još naprednije usluge. Povećanje cijena usluga je neminovno. Naravno, to nije jednostavno objasniti klijentima. Zaštitarske kompanije posluju s iznimno malom maržom i nemaju mogućnost financiranja razvoja. Činjenica je da je država pomogla svima nama podignuvši minimalnu plaću u 2024. godini za 20 posto te najavivši za 2025.dodatno podizanje za 15,5 posto, a za toliko i mi posljedično moramo podignuti cijenu naših usluga. No, to je samo ono bazično, zaštitarski poziv je znatno zahtjevniji te nikako nije normalno da se oslanjamo na minimalnu plaću ako želimo kvalitetu. Moramo promijeniti percepciju javnosti u pogledu zaštitarstva, ali za to treba puno vremena i truda. Moramo prihvatiti činjenicu da razvojem tehnologije uloga zaštitara postaje kompleksnija, ipak su ljudi ti koji moraju sve te sustave tehničke zaštite znati koristiti. U tom smislu trebamo bitno educiraniji profil zaštitara, ne samo u segmentu tehničke nego i tjelesne zaštite.
Kako riješiti nedostatak radne snage u zaštitarstvu? Je li zapošljavanje stranaca nužnost?
Mislim da jest. Iako je sigurnost osjetljivo područje neminovno je da će u budućnosti dobar dio radnika u industriji biti stranci. Uostalom pogledajte druge europske države. Svakako je potrebno „omekšati“ uvjete zapošljavanja stranaca izvan EU, u smislu samo osnovnog poznavanja hrvatskog jezika i ostalog, barem za neki dio zaštitarskih poslova, tipa čuvara. Većina ostalih industrija nedostatak radne snage rješava zapošljavanjem stranaca te sam uvjeren da ćemo i mi morati krenuti u tom smjeru.
Dok su nekad nepropusni perimetri i zatvorena vrata pružali dovoljnu zaštitu , sada prijetnje dolaze sa svih strana: izvana, iznutra, iz cyber prostora. Ide li sektor privatne zaštite u korak s vremenom i ugrozama 21. stoljeća?
Sektor privatne zaštite apsolutno prati tehnološke skokove te pronalazi rješenja za ugroze koje su svakim danom sve složenije, a poseban segment predstavlja cyber prostor. Naravno, za kvalitetnu uslugu zaštitari i tehničari trebaju biti kontinuirano educirani i dobro opremljeni. Iako je vrlo teško razlučiti koji dio spomenutih ugroza mi možemo kvalitetno rješavati. U tom smislu imamo zaista dobre primjere iz naše grupacije, gdje u nekolicini država Securitas ima značajne resurse u tom segmentu. Uostalom, Securitasova tvrtka sestra je čuveni Pinkerton.
Lijepo je isticati da je privatna zaštita snažan partner koji pomaže u izgradnji ozbiljnosti i predanosti održavanja učinkovitog sustava korporativne sigurnosti, no kakvo je doista stanje u praksi? Uočavaju li korporacije prilike i mogućnosti promjena i tehnologije za sigurnije životno i radno okruženje?
Da, rekao bih itekako. Svakako više nego nekorporativni sektor. One najveće korporacije odavno koriste prilike i mogućnosti koje im tehnologija u pogledu sigurnosti omogućuje te provode samostalno ili uz pomoć partnerskih zaštitarskih kompanija analize rizika i prijetnji. Stabilno poslovanje i napredak moguće je održati jedino ako se uključi i faktor sigurnosti koji je elementaran za neometano poslovanje koje pak omogućuje kompanijama konkurentnost, pouzdanost i razvoj. Zamislite neku logističku kompaniju koja zbog sigurnosnog incidenta mora obustaviti svoje poslovanje na dan ili dva, njezin gubitci nisu samo materijalni, ona gubi na svojem kredibilitetu i dugoročno trpi posljedice.
Securitas Hrvatska je već 10 godina nositelj privatne zaštite na Zračnoj luci Zagreb. Čini mi se da na tom primjeru možemo govoriti o institucionaliziranom javno-privatnom partnerstvu u ostvarivanju sigurnosti. Kakve ste promjene donijeli u luku kroz koju prođe blizu četiri milijuna putnika, a dnevno ih u prosjeku kroz zaštitne preglede prođe 5000?
Upravo tako, baš dobar primjer javno-privatnog partnerstva. Kad smo počeli obavljati zaštitne preglede imali smo svega 50 djelatnika zaposlenih na putničkom terminalu u zagrebačkoj zračnoj luci, a danas je sveukupno u tri zračne luke Zagreb, Dubrovnik i Pula zaposleno više od 250 djelatnika s tendencijom rasta broja zaposlenih paralelno s povećanjem broja putnika i zadataka koje obavljamo u zračnim lukama i za zrakoplovne kompanije. Deset godina prisutnosti na zagrebačkom aerodromu dokaz je da to radimo dobro. Uostalom, Securitas je prisutan na velikom broju zračnih luka u svijetu.
Jedan od ključnih elemenata uspješnog poslovanja, uz visok angažman i profesionalnost naših ljudi, svakako je odlična suradnja s partnerima MZLZ-om i ostalim zračnim lukama, Hrvatskom agencijom za civilno zrakoplovstvo (CCAA) i policijom. Sigurnost i zaštita putnika, zaposlenika i zrakoplova naš su prioritet, a kombinacijom inovativnih alata, suvremene tehnologije i profesionalnog sigurnosnog osoblja svakodnevno postižemo najviše standarde kad je u pitanju sigurnost u avijaciji. Zračna luka Zagreb redovito ima odlične ocjene na auditima u segmentu našeg posla.
K tome Securitas je 2019. godine uveo Smart line odnosno automatiziranu liniju za pregled ručne prtljage koja je za nekoliko puta ubrzala proces i protok putnika i njihove ručne prtljage.
Postoji li kultura sigurnosti u poduzećima i institucijama? Kako Securitas pomaže naš svijet učiniti sigurnijim mjestom?
Kultura sigurnosti kod nas je općenito na niskom nivou kada se usporedimo primjerice sa sjevernoeuropskim zemljama. S obzirom na to da smo dio švedske grupacije mogu usporediti nas s njima te doista oni kao društvo imaju razvijeniju svijest o sigurnosti. Mi smo ipak Mediteranci, malo smo relaksiraniji, da to nekako pristojno kažem. No, postoji svijest i kod nas, pogotovo kad su u pitanju velike kompanije, dok je u onima manjima situacija ipak drugačija. Tu bi svakako spomenuo upravo HUMS koji je tijekom ovih 17 godina postojanja napravio velike stvari i uvelike utjecao upravo na tu kulturu. No, u Hrvatskoj još nije dovoljno razvijena svijest o sigurnosti niti na onoj individualnoj razini jer se osjećamo sigurni pa po pitanju prevencije ne radimo previše. Tek kad se nešto dogodi obično se osvijestimo i shvatimo da smo trebali investirati u neki oblik zaštite i sigurnosti. U razvijenim zemljama male kompanije i stanovništvo znaju da je investicija u sigurnost jeftinija od eventualnih gubitaka nakon što do incidenta dođe. Primjerice nakon što kupe nekretninu odmah planiraju i neki oblik zaštite, alarma, videonadzora, protuprovalnih senzora, a kod nas obično ulože jako puno u namještaj. No, moramo i to razumjeti jer je činjenica da je Hrvatska jedna od najsigurnijih europskih država.
Ono kako pak mi činimo svijet sigurnijim mjestom utemeljeno je u našoj svrsi rada, svakodnevno brinemo o sigurnosti naših klijenata i njihove imovine pronalazeći najbolja rješenja upravo za njih. Securitas je ove godine proslavio 90 godina od osnutka te se od male švedske zaštitarske kompanije razvio u jednu od najjačih internacionalnih kompanija kad je riječ o sigurnosti. Upravo iskustvo i znanje koje dijelimo s kolegama u Securitas Grupi daje nam vjetar u leđa kad su u pitanju inovacije u području zaštite i sigurnosti.
Učinkovito korištenje novih tehnologija u ozračju virtualne i proširene stvarnosti, internet stvari, robotike i umjetne inteligencije, poslovne analitike ili povezivanja objekata primjenom senzora, zahtijeva nova znanja i vještine u čemu privatna zaštita dobiva novo lice. Zaštitarske tvrtke u svijetu ulažu u najnovije sigurnosne tehnologije kako bi bile ispred svih i poboljšale svoje sigurnosne protokole. Slijedimo li trendove i u Hrvatskoj?
Securitas ne samo da slijedi trendove nego ih i predvodi. Upravo globalno, pa tako i u Hrvatskoj, prolazimo kroz proces digitalizacije naših operacija, od zaštitara, mobilnih ophodnji, dispečera, ali i klijenata putem aplikacije My Securitas koja im omogućuje primanje zaštitarskih izvještaja s njihovih lokacija u realnom vremenu. Time se štedi vrijeme i sprječavaju pogreške. Prijenos informacija i zadataka kolegama također se obavlja trenutačno s ovom digitaliziranom platformom, a mi na kraju radimo na isti ujednačen način na svim našim lokacijama u cijelome svijetu. Posebno je važan element procjene rizika i sigurnosni izvidi uz korištenje umjetne inteligencije (AI) na temelju kojih možemo mijenjati i optimizirati planove zaštite u suradnji s klijentima.
U današnjem povezanom svijetu zaštitari igraju sve važniju ulogu u zaštiti osoba i imovine. Zaštitari moraju moći koristiti tehnologiju. Imamo li već „zaštitare budućnosti“ ili smo još uvijek na bloku, olovci i baterijskoj lampi?
Upravo sam ranije spomenuo našu aplikaciju My Securitas te neke naše sustave integrirane s istom. Ne bi bilo mudro opirati se razvoju i novim tehnologijama te ih trebamo pametno implementirati u naša rješenja vodeći brigu i o mogućim rizicima. No, ljudi su u konačnici ključni za kvalitetu zaštitarske usluge. Usprkos tehnologiji i novitetima, na kraju uvijek čovjek treba procijeniti situaciju i donijeti odluku. Strojevi i tehnika mogu zamijeniti ili kompenzirati dio ljudskog rada, na terenu čovjek donosi prosudbu i intervenira. Naravno, za što kvalitetniju uslugu zaštitari trebaju biti educirani i opremljeni kako bi mogli koristiti sve ono što nova tehnologija pruža.
Koja je najvažnija kvaliteta dobrog zaštitara?
Kvalitete dobrog zaštitara su pribranost i pridržavanje procedura uz vrijednosti koje Securitas promovira, a to su integritet, odnosno povjerenje, uslužnost i budnost. Za te vrijednosti svake godine nagrađujemo naše najbolje djelatnike u Securitasu Hrvatska, a Securitas Grupa bira pak one najbolje iz svih zemalja u kojima posluje.
Kako rad zaštitara može postati još učinkovitiji?
Da bi naš rad bio još učinkovitiji još više ćemo se fokusirati na korištenje tehnoloških rješenja kako bi klijentima optimizirali uslugu, podigli kvalitetu i racionalizirali troškove. Dugi niz godina zaštitarski sektor ima problema s radnom snagom, što mi u Securitasu pokušavamo kompenzirati integriranim rješenjima zaštite, odnosno kombinacijom ljudi i tehnologije. Iz godine u godinu taj se omjer kombinacije mijenja i optimizira u korist tehnologije.
Cjeloživotno obrazovanje svih profesionalaca sigurnosti od ključne je važnosti za privatnu zaštitu. Securitas ističe da uspjeh postiže podupirući razvoj vlastitih ljudskih resursa. Na koji način?
Svjesni smo da moramo razvijati buduće eksperte na području sigurnosti i zaštite te uz pomoć našeg Odjela ljudskih potencijala organiziramo različite edukacije, treninge i radionice unutar kompanije, ali i izvan nje. Vjerujemo u kontinuiran razvoj vlastitih ljudskih potencijala, kao i većina radno intenzivnih kompanija u kojoj su ljudi temelj poslovanja. Imamo vlastitu ustanovu za izobrazbu Securitas Educa, trening centar za kadrove u segmentu zaštite zračnog prometa, a primjerice omogućavamo našim kolegicama i kolegama i da se dodatno školuju na stručnim studijima Veleučilišta studija sigurnosti. Nadam se da ćemo imati i nekog kandidata za HUMS-ov program CMKS.
Ove godine Securitas obilježava 90 godina postojanja. U proteklih pet godina tvrtka je doživjela ogromnu transformaciju, od tradicionalnog pružatelja sigurnosnih usluga do partnera za inteligentna zaštitna rješenja. O kojim inteligentnim rješenjima je riječ?
Devet desetljeća bogatog iskustva znači da vidimo što drugi propuštaju. Korištenjem tehnologije u partnerstvu s našim klijentima koji posluju u različitim industrijama, u kombinaciji s inovativnim, holističkim pristupom, mijenjamo industriju sigurnosti.
Proteklih pet godina doživjeli smo ogromnu transformaciju u Securitasu, vođenu ambicioznom strategijom i sveobuhvatnim inicijativama za organizacijski razvoj. Put tvrtke od tradicionalnog pružatelja sigurnosnih usluga do partnera za inteligentna zaštitna rješenja obilježen je značajnim postignućima. Ulaganja u ljudske sposobnosti, modernizaciju infrastrukture i inovativne poslovne modele su se isplatila, pozicionirajući Securitas kao globalnog lidera u industriji. Strateška akvizicija tvrtke Stanley Security, pokretanje poslovne jedinice Securitas Technology te Securitas Digital samo su neki od primjera dostignutih prekretnica. Ovo razdoblje intenzivnog fokusa i brze provedbe nije samo poboljšalo operativnu učinkovitost i angažman klijenata, već je također podiglo vrijednost Securitasovog brenda i tržišnu poziciju. U svibnju 2024. Securitas je osvojio zlatnu nagradu EFMD Excellence in Practice za organizacijski razvoj, prepoznajući petogodišnju strategiju i transformaciju kao najbolju praksu u poslovanju. Ovo priznanje, s trajnim utjecajem napora tvrtke, postavlja snažne temelje za budući rast i inovacije, osiguravajući da Securitas ostane na čelu sigurnosne industrije.
Kako tehnologija napreduje, ideja o robotima koji bi zamijenili zaštitare postaje sve popularnija. Kažu da će korištenje robotskih zaštitara ne samo poboljšati sigurnosne protokole, već će stvoriti učinkovitiji i isplativiji način zaštite osoba i imovine. Mogu li roboti u potpunosti zamijeniti zaštitare ili ljudska stručnost ostaje vitalna u donošenju odluka?
Securitas u ponudi ima svog zaštitarskog robota na tržištu SAD-a. Roboti su angažirani na nadzoru velikih postrojenja i površina, i tamo je cijena njihovog angažmana niža od cijene zaštitara. Usluga robota još nije došla do nas u Hrvatskoj. Razloge tomu možemo potražiti u niskoj cijeni ali i strožoj europskoj regulativi. No ja bih se opet vratio na početak, sve te robote i tehnologiju usmjerava čovjek, bez ljudske stručnosti i iskustva imate samo neiskorišteni potencijal.
Razgovarao: Alen Ostojić / Foto: Securitas Hrvatska
Objavljeni sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
