Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) objavila je svoje osmo javno izvješće.
U njemu se ističe da najznačajniji sigurnosni događaj koji bitno utječe na se aspekte sigurnosne, političke, gospodarske i društvene situacije u Europi jest ruska agresija na Ukrajinu. Izvješće govori da je protjerivanje ruskih „diplomata“ iz ruskog veleposlanstva u Zagrebu, između ostalog, i rezultat njihovog nelegalnog obavještajnog djelovanja, odnosno radilo se uglavnom o obavještajcima koji su na teritoriju RH radili obavještajno pod diplomatskom krinkom.
Teroristička prijetnja, odnosno prijetnja organiziranih napada terorističkih skupina u RH i dalje se procjenjuje niskom, ali se mogućnost provedbe terorističkog napada (prvenstveno samostalnih napadača) nikada ne može isključiti. Poseban izazov predstavlja povratak boraca ISIL-a i njihovih obitelji iz zarobljeništva u Siriji u državama susjedstva, a brojni izlaze iz europskih zatvora. U pojedinim državama Zapadnog Balkana i dalje su aktivni salafitski džihadistički paradžemati u kojima se ne priznaju službene islamske zajednice i demokratski poredak matične države i koje vode karizmatični propovjednici.
Unatoč napadu na Markovom trgu 2020. godine, Hrvatska je i dalje društvo u kojem ekstremizam, ni po jednoj osnovi, vjerskoj, ideološkoj ili nacionalnoj, nema značajnije uporište, kao ni potporu u javnosti, a time ni snagu ili potencijal za destabilizaciju nacionalne sigurnosti. Međutim, SOA je detektirala pokušaje pojedinaca s ekstremističkim i militantnim stavovima da paravojno organiziraju svoje sljedbenike, s namjerom provedbe vojne obuke i nabavke naoružanja, a s krajnjim ciljem rušenja demokratskog ustavnog poretka RH.
Kao i posljednjih godina, primarnu terorističku prijetnju u Europi i dalje predstavljaju radikalizirani pojedinci inspirirani džihadističkom ideologijom. Radi se o samostalnim napadačima, tzv. usamljenim vukovima, nepredvidljivog djelovanja, bez izravnih kontakata s terorističkim organizacijama, ali koji su inspirirani pozivima terorističkih organizacija na počinjenje terorističkog čina. Zbog ovih osobina, ove je osobe vrlo teško prepoznati prije počinjenja terorističkog akta.
U informacijskom djelovanju prema RH zlorabe se novinski portali, internetske društvene platforme, a pojedine informacijske operacije se odvijaju plasiranjem zlonamjernih teza o SOA-i i RH pod krinkom znanstvenih instituta, čime se želi lažnim vijestima i tezama dati vjerodostojnost. Izvješće daje citate jednog regionalnog znanstvenog instituta koji optužuje SOA-u (ali i poljske i francuske službe) za destabilizaciju BiH.
U području kibernetičke sigurnosti SOA je razvila sustav SK@UT koji predstavlja „kibernetički kišobran“ za više od 60 državnih tijela i operatera kritične infrastrukture.
U 2022. SOA je potvrdila 19 državno sponzoriranih kibernetičkih napada na ciljeve u RH. Uz trend rasta broja napada (2021. – 14 napada, 2020. – 12), povećan je i broj grupa koje napadaju ciljeve u RH. Napadači su uglavnom povezani s ruskim obavještajnim službama, a napadali su ponajviše državna tijela poput Ministarstva vanjskih i europskih poslova te Ministarstvo obrane.
SOA namjerava dalje širiti kompetencije svoga Centra za kibernetičku sigurnost, prema nacionalnom centru, posebice kroz proces usklađivanja nacionalnih procedura i propisa sa europskim direktivama vezanim uz kibernetičku sigurnost (NIS2 direktiva EU)
Puštanje u rad LNG terminala na Krku predstavlja značajan čimbenik energetske sigurnosti i diverzifikacije izvora plina za RH, ali i za države susjedstva. To se pokazalo osobito važnim u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu i sankcija Rusiji, odnosno smanjivanju ovisnosti Europe o ruskom plinu.
SOA u suzbijanju korupcije pomaže DORH-u i policiji. U koruptivnom djelovanju kriminalne skupine i pojedinci pokušavaju na nezakonite načine utjecati na predstavnike vlasti i voditelje javnih tvrtki. Pri tome su osobito zabrinjavajući pokušaji koruptivnog utjecaja na političke, pravosudne, gospodarske i druge procese te na procese u kojima se donose odluke od javnog interesa. S obzirom na javni karakter dokumenta, tajnost istraga i druga zakonska ograničenja, poglavlje o korupciji ne sadržava konkretne podatke o radu SOA-e po ovom pitanju
Političke prilike u BiH i dalje obilježava unutarnja politička nestabilnost uzrokovana prvenstveno različitim pogledima konstitutivnih naroda oko budućeg ustavnopravnog uređenja BiH, posebice pitanja daljnje centralizacije države, vanjskopolitičkih prioriteta te neriješenog pitanja ustavom zajamčene jednakopravnosti konstitutivnih naroda. Visoki predstavnik je u tom smislu nametnuo odluke kojima je deblokirao političke procese formiranja vlasti u Federaciji BiH.
Nepostizanje srpsko-albanskog dogovora oko Kosova i dalje pridonosi nestabilnosti u regiji, a posebnu neizvjesnost na Zapadnom Balkanu uzrokuje društveni rascjep u Crnoj Gori u kojoj značajan dio političke moći zauzimaju stranke s protu-NATO, prosrpskom i proruskom orijentacijom nasuprot tzv. suverenističke prozapadne opcije.
Srbija i dalje nije uvela nikakve sankcije Rusiji, a srbijansko javno mnijenje je vrlo pro-ruski i protuzapadno nastrojeno. U Srbiji od kraja 2022. djeluje i ruski portal Russia Today (RT Balkans)
Pojedini nositelji državne politike u Srbiji promoviraju koncept „srpskog svijeta“ kao koncepta kroz koji će se širiti srpski politički, gospodarski i kulturno-vjerski utjecaj. Zbog sličnosti koncepta „srpskog svijeta“ s konceptom „ruskog svijeta“ korištenje tog pojma smanjeno je nakon ruske agresije na Ukrajinu.
Kroz medije i javne nastupe istaknutih pojedinaca, u pojedinim državama susjedstva nastavilo se plasiranjem narativa kojim se želi osporiti legitimnost i zakonitost oslobodilačkih vojno-redarstvenih operacija tijekom Domovinskog rata, a RH se sustavno pokušava prikazati kao državu nastalu na zločinima te kao sljednicu kvislinške NDH. Pri tome Srbija koristi i pravosudni aparat za vršenje pritiska na RH, kao što je podizanje optužnica protiv pilota i zapovjednika Hrvatske vojske zbog navodnih zločina u BiH nakon Oluje. 1995. g.
Ratni zločini i pronalazak nestalih u Domovinskom ratu i dalje su u fokusu interesa SOA-e.
Posebno istaknutu destabilizacijsku ulogu sigurnosnih prilika na Zapadnom Balkanu imaju srpsko-crnogorske organizirane kriminalne skupine, koje međusobno surađuju ali se i sukobljavaju. Tako je na Pagu u ljeto 2022. ubijen pripadnik crnogorskih kriminalnih struktura. SOA je u ranijim izvješćima upozoravala na rizik da se međusobni kriminalni obračuni prenesu i na hrvatski teritorij.
Sa sigurnosnog stajališta, nezakonite migracije su značajan izazov u smislu prepoznavanja pojedinaca s mogućim kriminalnim ili terorističkim namjerama. U drugoj polovici 2022. počeo je pristizati i veći broj migranata iz Rusije, ponajviše čečenskog podrijetla.
SOA je najavila osnivanje Centra izvrsnosti za prikupljanje, obradu i analizu podataka iz otvorenih izvora (OSINT), koji će imati međunarodni karakter. U njemu će raditi stručnjaci iz SOA-e, a li i drugih europskih sigurnosnih i obavještajnih službi.
Statistika u Javnom izvješću pokazuje vrlo aktivan rad SOA-e na prikupljanju podataka i izvješćivanju tijekom 2022. g. SOA je Predsjedniku Republike, predsjedniku Hrvatskog sabora i premijeru uputila po 686 (istih) informacija. U 2022. godini SOA je napravila 6626 sigurnosnih provjera, što je drugi najveći broj ikada.
RSS
