IZVJEŠĆE O PROTUTERORIZMU UPOZORAVA: ‘Teroristi i dalje nesmetano komuniciraju preko kriptiranih društvenih mreža’

217
prtsc Euranet/Youtube

Bolja suradnja obavještajnih službi, borba protiv radikalizacije, praćenje financiranja terorističkih organizacija i pomoć za žrtve. To su samo neke su od mjera koje predlaže Odbor za protuterorizam Europskog parlamenta.

Ovaj odbor uspostavljen je u srpnju 2017. kako bi ocijenio stanje protuterorističkih mjera. Rezultati i preporuke bit će na rasporedu plenarnog zasjedanja u prosincu.

S obzirom na to da terorističke aktivnosti imaju međunarodno obilježje, protuterorističke mjere zahtijevaju koordinaciju i brzo dijeljenje informacija između država članica.

“I dalje imamo propuste kod razmjene informacija između država članica, tehničke propuste kod interoperabilnosti. Želimo li ojačati razmjenu informacija, Europol i Eurojust moraju imati veće ovlasti… i moramo ih koristiti kao središta za razmjenu informacija”, upozoravaMonika Hohlmeier, jedna od izvjestiteljica.

Druga izvjestiteljica, Helga Stevensnaglašava problem dekripcije koja je bitna u protuterorističkim aktivnostima, a za koju neke manje države članice nemaju kapacitete. 

“Nasilna dekripcija je teška za male države članice jer zahtijeva mnogo tehničkih i ljudskih resursa. Predlažem da se Eurojustu omogući ovlast da specijalizira dekripciju kako bi mogao biti na pomoć državama članicama. Time bi se omogućilo državnom tužiteljstvu i policiji pristup WhatsAppu i Messangeru. Sada je teško jer društvene mreže odbijaju pružiti pristup pravosudnim tijelima”, objašnjava. 

Nedavni teroristički napadi otkrili su propuste u nadzoru europskih granica. Izvješće traži od država članica da ulažu u osuvremenjivanje ICT opreme kako bi se omogućile usporedbe s bazama podataka, te naglašava potrebu za korištenjem biometrijskih podataka i interoperabilnosti baza.

Radikalni sadržaj na društvenim mrežama, u knjigama i audio-vizualnom sadržaju, kontakt s radikaliziranim pojedincima, propovjednicima mržnje i zatvori među glavnim su uzrocima radikalizacije. Izvješće traži da se zakonodavstvo fokusira na prisiljavanje tvrtki da uklanjaju teroristički sadržaj unutar jednog sata i izvještavaju o takvim incidentima.

Osim toga, Hohlmeier kaže da se mora zajamčiti razmjena najboljih praksi o učinkovitijoj integraciji. Izvjestiteljica Stevens ističe i koliko je važno stvoriti bazu s popisom ljudi koji se koriste govorom mržnje i propovijedaju mržnju, naročito zbog toga što se takve osobe često sele iz jedne u drugu državu članicu.

Kako bi se unaprijedila borba protiv financiranja terorističkih organizacija izvješće traži bolje praćenje umjetnina i antikviteta, naročito iz područja na kojima su sukobi te bolje praćenje financijskih tokova, identifikacija korisnika e-novčanika, prepaid kartica, crowdfunding platformi i mobilnog plaćanja. Također se traži da vjerske institucije budu transparentne oko financiranja, naročito ako postoje indicije da novac dolazi iz stranih zemalja s autoritativnim režimima.

“Sve vjerske institucije trebaju biti transparentne i pokazati od kuda dolazi novac kako bi vlasti, ako je potrebno, mogle provjeriti navode”, kaže zastupnica Stevens.

Izvješće također traži od država članica da bolje štite ključnu infrastrukturu poput energetskih mreža i plinovoda te da uvedu stroža pravila protiv nezakonite trgovine oružjem i kupovine kemikalija za proizvodnju eksplozivnih naprava.

Od Europske komisije Odbor traži da predloži mjere za razjašnjavanje statusa žrtvi, njihovih prava i razina kompenzacije. 

Ana RAIĆ-KNEŽEVIĆ