U suradnji s ICCrA-om – Institutom za Compliance, Criminal Compliance i Anti-Money Laundering, lansirana je aplikacija WRAP (Whistleblower Reporting App) za postizanje veće efikasnosti u organizaciji poslovanja koji služi i za otkrivanje te spravljanje anomalija iz zone korupcije, ali i za unaprjeđenje radnih procesa, neovisno o veličini subjekata, vrsti vlasništva i industrija, javlja Poslovni.hr.
Koliko je WRAP danas bitan za hrvatsko gospodarstvo i domino efekt u kojem zviždači masovno prijavljuju zlouporabe objašnjava predsjednik ICCrA-a Davor Iljkić, koji je i direktor Službe za prevenciji prijevara u Fondu za obnovu Grada Zagreba, s prethodnim iskustvom 16 godina u MUP-u, i to na otkrivanju gospodarskog kriminaliteta.
”Korupcija je začarani krug, a stanje je puno gore nego što se misli”, tvrdi Iljkić. Potvrđuju to i rezultati istraživanja Međunarodnog udruženja certificiranih istražitelja prijevara ACFE o oblicima i vrstama prijevara iz 2014. i 2021. koji pokazuju da su dominantni oblici korupcija i pronevjera sredstva te prijevare s financijskim izvješćima, s time da je prije 8 godina 40% otkrivenih slučajeva bilo na osnovu dojave (prijave nepravilnosti TIP), a 2021. bila je riječ o 42 posto.
”Treba jačati sustav prevencije i detekcije, a u tome može pomoći upravo WRAP”, smatra Iljkić.
Da treba osnažiti sustav zaštite prijavitelja nepravilnosti prepoznao je i hrvatski zakonodavac. U novom zakonu o zviždačima uvedena je mogućnost da se pri uspostavi kanala za prijavitelje nepravilnosti kao povjerljiva osoba može imenovati profesionalac, dakle treća osoba izvan organizacije. Iljkić preporučuje upravo to rješenje kako bi se izbjegao potencijalni sukob interesa unutar organizacije na relaciji uprave i radničkog vijeća kao predlagatelja povjerljive osobe.
Što se WRAP-a tiče, aplikativna platforma rođena je kao ideja koja integrira navedeni zakon, zatim područje Direktive (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije te nove obveze na području nefinancijskog izvješćivanja (ESG) – okolišna socijalna i kadrovska pitanja te pitanja u vezi s poštovanjem ljudskih prava, borbom protiv korupcije i podmićivanjem. Na tom spoju startup qSoft, sa sjedištem u Zagrebu i partnerskim uredima u Kanadi i Švicarskoj odlučila je iskoristiti zakone kako bi organizacijama pomogla da postanu efikasnije. Umjesto da se tek formalno ispunjavaju obveze, kreirana je platforma koja na različite načine, uključujući i modernu inačicu business intelligencea, pridonosi organizacijama u cilju stvaranja baza podataka iz koje softverskom analitikom nastaju dragocjene informacije, na osnovu kojih poslovno rukovodstvo može na vrijeme reagirati.
”Organizacije leže na bogatstvu podataka koje same ne obrađuju, i kako je to za njih mrtvi kapital mi u tome vidimo našu najveću prednost. U svojoj primjeni platforma nije ograničena industrijom, ni veličinom subjekta”, kaže Dražen Mrkonjić, direktor qSofta.
Krenuli su, pojašnjava, od procesa kojem se prilagođuje tehnologija, a svaki subjekt može sam koristi rješenje unutar svog procesa.
”Važno je da se dobije efekt glede zadovoljavanja zakonskih obveza za što treba podatke o kojima izvještava. Motivirajuće je za djelatnika to što bez ikakvih posljedica uz zajamčenu anonimnost mogu prijavljivati nepravilnosti, ali i sva druga poboljšanja koja su primijetili da su moguća unutar organizacije”, kaže Mrkonjić.
Slične softverske usluge razvijaju se u Danskoj, Švedskoj i Norveškoj, pa je Hrvatska opet među prvim članicama EU i po aplikaciji koja se nudi. I kriza je stvari pogurala, ali i ulazak Hrvatske u OECD.
Više o aplikaciji pročitajte OVDJE.
RSS
