ZLOČIN U MEĐIMURJU – ZLOČIN KOJI JE I VIŠE OD TOGA

754

Izniman interes medija i javnosti  izazvao je slučaj ubojstva Jasmine Dominić iz međimurskog mjesta Palovec. Izbjegavajući upasti u zamku rasprava jesu li tijela gonjenja u nekoj fazi vođenja postupka bilo više ili manje uspješna bitno je odmah u uvodu naglasiti vrlo korektnu  komunikaciju državnog odvjetništva i policije pri izvještavanju javnosti o onim  činjenicama koje obzirom na dimenziju slučaja mogu dati i time osigurati legitiman interes nas građana za potrebnom informiranosti o slučaju. To posebice i u kontekstu pozitivnog pristup medija koji ni u jednom trenutku nisu u svojim izvještavanjima prelazili onu tanku granicu senzacionalističkog pristupa koji bi otežavao istragu. Takvim pristupom omogućeno je policiji i državnom odvjetništvu da nastave sa svojim poslom kako bi što prije doprli do objektivne istine o svim okolnostima ovog zločina.

Sam zločin po svojim je obilježjima doista u kategoriji monstruoznih, konačno velik broj svjetskih medija o istome je izvijestio. S druge pak strane po sadržaju kriminalističkog istraživanja vrlo je kompleksan budući traži odgovore na mnoga pitanja o vođenju, upravljanju i planiranju ovim kriminalističkim istraživanjem tako da će mjesno nadležno državno odvjetništvo i policija morati sebi i nama odgovoriti na neka pitanja vezana uz okolnosti nestanka Jasmine Dominić i ono što se kasnije događalo u trokutu odnosa i postupanja državnog odvjetništva, policije i obitelji Dominić. Ono što proizlazi iz napisa u javnim medijima i službenih informacija policije i državnog odvjetništva,  nedvojbenim se može zaključiti sljedeće:

  • nakon prijavljivanja nestanka Jasmine Dominić uz njezinu sestru vežu se ozbiljne sumnje
  • javni pogovor također je ukazivao na određene poremećene odnose unutar obitelji, posebice odnosu između Jasmine i sada osumnjičene Smiljane Srnec koji je bio na razini netrpeljivosti
  • posebno snažno upada u oči određena kontradiktornost u izjavama sada osumnjičene Smiljane Srnec
  • niz otvorenih pitanja koje nameće postupak poligrafskog testiranja Smiljane Srnec te zaključci ispitivača
  • otvorena pitanja vezana uz pravovremenost pregleda odnosno pretresa doma obitelji Dominić, famoznog zamrzivača i dr.

Policija je svakako trebala koristiti sve raspoložive alate i pretresom doma utvrditi postoje li tragovi koji ukazuju na izvršenje kaznenog djela, posebno pretresom i pregledom osobnih prostora i stvari koje je koristila Jasmine Dominić, nastojati utvrditi da li je primjerice nešto odnijela sa sobom… itd). Možemo samo špekulirati zašto još u ranijim fazama nisu ili ako jesu onda u kome opsegu kriminalistički istražitelji iz međimurske policije tražili pomoć kriminalista specijalista i specijalista forenzičara pa i u dijelu priprema i samog vođenja  intervjua sa sada osumnjičenom Smiljanom Srnec. Za pretpostaviti je kako  bi u toj kombinaciji operativnih mjera i angažiranja forenzičara različitih profila već u početnoj fazi nestanka Jasmine Dominić  tijela gonjenja bila pošteđena  traženja brojnih odgovora na pitanja koja se sada nameću.

Nažalost ovaj slučaj zrcali i moguće potencijalne deficite u  upravljanju pa i ovim kriminalističkim istraživanjem. Za naglasiti je kako samo timski i specijalistički rad tijela gonjenja, policije i državnog odvjetništva  može biti garant njihove uspješnosti. Ne bi iz tog razloga smjelo biti hereza postaviti tim tijelima pitanja jesu li se ponašali upravo sukladno pravilima kriminalističke znanosti, kriminalističke taktike i metodike i jesu li u dostatnoj mjeri koristili sve unutarnje kapacitete svojih institucija? Već površno sagledavanje konteksta i tijeka događaja upućuje na zaključak kako je u jednoj fazi nestanka Jasmine Dominić policija zapravo našla u deficitu operativno kriminalističkog promišljanja što i kako dalje raditi. Ne dovodeći ni najmanje u sumnju „vruće srce i hladan razum“ kriminalističkih istražitelja koji su radili na slučaju i njihovo iznimno htijenje i angažman da dopru do istine, prepoznaje se u takvoj situaciji nedostatak iskustvenih pravila u postupanju u ovakvim situacijama za što objektivno postoji i određeno opravdanje lokalne policije.

U svakom slučaju pred policijom i državnim odvjetništvom na lokalnoj i nacionalnoj razini, a na što ovaj slučaj vrlo plastično ukazuje ozbiljni su izazovi. To posebno u dijelu primjene policijskih ovlasti i s tim u svezi nekih mogućih korekcija i intervencija u Zakon o kaznenom postupku. S druge strane evidentna je potreba za jačanjem organizacijsko upravljačkih kapaciteta te nužno potrebne redistribucije  subspecijalističkih ali i drugih znanja i kompetencija obzirom na sve složenije zločine i porast nasilja s kojima se svakodnevno suočavamo kao zajednica, te stvaranje i od strane policije i nadležnih odvjetništava funkcijsko istražnih modela, kako bi ubuduće u sličnim situacijama svaka moguća pogreška istražnih tijela bila isključena a zločin i počinitelji razotkriveni.

Autor: dr.sc. Dubravko Derk /Foto: Svijetsigurnosti.com