VODEĆI HRVATSKI SIGURNOSNI ANALITIČAR TVRDI: ‘Dok političke elite zabavljaju narod kupnjom oružja ‘ispod žita’ se događaju druge stvari’

695
MORH/ T. Brandt

Zbog nabavke oružja u regiji u posljednje vrijeme i organiziranja velikih vojnih vježbi, sve se češće postavlja pitanje prijeti li zemljama i oružani sukob.

Hrvatska kupuje 12 vojnih aviona od Izraela, a od Amerike je dobila 16 vojnih helikoptera. Srbija dobiva šest MiG-ova 29 od Rusije i kupuje devet Airbusovih vojnih helikoptera. Crna Gora kupuje tri vojna helikoptera. Milorad Dodik je za policiju Republike Srpske naručio 2.500 pušaka, 1.500 automatskih i 1000 strojnica, a s Kosova stižu najave o planovima da se kupe automatske puške, protuavionska artiljerija, minobacači, pa čak i tenkovi. Pojavili su se i videi koji prikazuju kako maloljetnici iz Srbije prolaze vojnu obuku u Rusiji. Takva je trenutno situacija, a portal 100posto razgovarao je s vodećim sigurnosnim stručnjakom o njezinim mogućim posljedicama.

“To su još uvijek male količine naoružanja koje se ne mogu koristiti za agresiju prema drugim državama. Ne mislim da će na ovim prostorima uskoro biti novih ratova, nedavno smo ratovali, znamo kako je to i nismo ludi da se opet u to uvučemo. Ali ne treba isključiti mogućnost da bi se mogla dogoditi neka vrsta nasilja unutar država. Vrlo je lako, na primjer, zapaliti međuetničko nasilje u Bosni i Hercegovini”, kaže Vlatko Cvrtila, dekan VERN-a.

prtsc AJB

Ističe kako je ovo ‘zveckanje oružjem’ u regiji ipak opasno zbog percepcije koja se stvara u javnosti.

“Stvara se osjećaj da bi se nešto moglo dogoditi, a već vidimo pogoršanje stanja u regiji. Između država postoje granična pitanja i zamrznuti sukobi; svaka država bori se i sa svojim unutarnjim poteškoćama.  Mnogo je neriješenih problema. Političkim elitama populističkog tipa odgovara da se javnost zabavlja vijestima o oružju. Dok ljudima pažnju zaokupljaju takve informacije, ‘ispod žita’ se događaju druge stvari”, ocjenjuje Cvrtila i dodaje kako ove recentne nabavke oružja ne predstavljaju militarizaciju društva.

“Trend je da se ide prema homogenizaciji društva, različitosti postaju sve nepoželjnije, a to bez pluralizacije vodi do zaustavljanja demokratskih procesa”, upozorava Cvrtila. Dodaje kako je problem i to što smo prije mogli računati na to da će se negativni procesi rješavati uz pomoć pritisaka izvana, iz međunarodne zajednice, no sada to više nije slučaj. Naša regija više nije u fokusu ‘velikih igrača’; svoje interese prebacili su u druge dijelove svijeta.

izvor: 100posto