Smiju li Hrvatskoj biti nametnuta rješenja o zaštiti europskih granica?

133
Screenshot HRT4

„Pitanje migracija opet se nametnulo kao dominantno, ali ne zbog visokog priljeva ljudi kao 2015. godine, već kao odraz novih političkih prilika u Italiji i koalicijske krize u Njemačkoj“, poručio je zastupnik Tonino Picula nakon što je SPD najavio svoj otpor konceptu tzv. tranzitnih centara u koje bi bile smještane izbjeglice i tražitelji azila, koji su već registrirani u nekoj od zemalja Europske unije.

Rekao je to tijekom rasprave o zaključcima sa sastanka Europskog vijeća 28. i 29. lipnja 2018. na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu.

Picula ističe da posebno zabrinjavaju najave slanja njemačke granične policije na schengenske granice, što bi bio dodatni doprinos urušavanju Schengena.

„Hrvatska kao članica s najdužom vanjskom granicom EU ne smije biti izostavljena iz ovakvih parcijalnih dogovora!“, rekao je.

Solidarnost u praksi ne funkcionira, iako se opet govori o uspjehu zaključaka prema kojima će kontrolirani centri biti uspostavljeni samo na dobrovoljnoj osnovi.

„To ozbiljno limitira rješenja migrantske krize, a služi samo smirivanju političkih napetosti u nekim članicama. Nešto je, na žalost, ostalo isto: i dalje nije dogovorena reforma dublinskog sporazuma i zajedničkog sustava azila!“, upozorio je zastupnik Picula.

Zastupnik Picula je u Strasbourgu još jednom čestitao Makedoniji i Albaniji na otvaranju pristupnih pregovora u lipnju 2019., kao izvjestitelj u sjeni i glasnogovornik za Makedoniju u ime S&D-a. Naglasio je da su zemlje zaslužile otvaranje pregovora bez dodatne odgode, ali da u vremenima kada proširenje nema dovoljnu potporu kao dio sveobuhvatnog rješenja, ovakvi pomaci ipak predstavljaju napredak.

RSS

Strasbourg, 3.7.2018.