Smiju li Hrvatskoj biti nametnuta rješenja o zaštiti europskih granica?

Sustavne promjene na granici
Screenshot HRT4

„Pitanje migracija opet se nametnulo kao dominantno, ali ne zbog visokog priljeva ljudi kao 2015. godine, već kao odraz novih političkih prilika u Italiji i koalicijske krize u Njemačkoj“, poručio je zastupnik Tonino Picula nakon što je SPD najavio svoj otpor konceptu tzv. tranzitnih centara u koje bi bile smještane izbjeglice i tražitelji azila, koji su već registrirani u nekoj od zemalja Europske unije.

Rekao je to tijekom rasprave o zaključcima sa sastanka Europskog vijeća 28. i 29. lipnja 2018. na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu.

Picula ističe da posebno zabrinjavaju najave slanja njemačke granične policije na schengenske granice, što bi bio dodatni doprinos urušavanju Schengena.

„Hrvatska kao članica s najdužom vanjskom granicom EU ne smije biti izostavljena iz ovakvih parcijalnih dogovora!“, rekao je.

Solidarnost u praksi ne funkcionira, iako se opet govori o uspjehu zaključaka prema kojima će kontrolirani centri biti uspostavljeni samo na dobrovoljnoj osnovi.

„To ozbiljno limitira rješenja migrantske krize, a služi samo smirivanju političkih napetosti u nekim članicama. Nešto je, na žalost, ostalo isto: i dalje nije dogovorena reforma dublinskog sporazuma i zajedničkog sustava azila!“, upozorio je zastupnik Picula.

Zastupnik Picula je u Strasbourgu još jednom čestitao Makedoniji i Albaniji na otvaranju pristupnih pregovora u lipnju 2019., kao izvjestitelj u sjeni i glasnogovornik za Makedoniju u ime S&D-a. Naglasio je da su zemlje zaslužile otvaranje pregovora bez dodatne odgode, ali da u vremenima kada proširenje nema dovoljnu potporu kao dio sveobuhvatnog rješenja, ovakvi pomaci ipak predstavljaju napredak.

RSS

Strasbourg, 3.7.2018.