Kako Europa može bolje zaštititi svoje građane?

87
Sudionici konferencije „Europa koja štiti svoje građane“

Na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodarstva Sveučilišta u Splitu, danas je održana konferencija posvećena upoznavanju šire javnosti s trećim stupom prioriteta skorašnjeg hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije pod nazivom „Europa koja štiti svoje građane“.

Na konferenciji su sudjelovali potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sanader, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general Mirko Šundov te brojni drugi dužnosnici, predstavnici lokalnih i regionalnoj vlasti, akademske zajednice ali i studenti matičnog fakulteta.

Današnja konferencija posvećena je predstavljanju trećeg stupa političkih prioriteta hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije pod nazivom “Europa koja štiti”, a ministar Božinović naglasio je kako će se u dijelu, koji je u nadležnosti Vijeća za unutarnje poslove, naglasak staviti na pet ključnih prioriteta:
• učinkovito i humano upravljanje migracijama,
• bolju zaštitu granica Europske unije i povratak Schengenu,
• interoperabilnost informacijskih sustava i jačanje unutarnje sigurnosti EU-a,
• dovršetak pregovora o fondovima za unutarnje poslove,
• uspostavu svih sastavnica Mehanizma Unije za civilnu zaštitu.

Već više od dva desetljeća Hrvatska svojim policijskim službenicima i vojnicima koji sudjeluju u civilnim i vojnim misijama UN-a, NATO-a i Europske unije daje doprinos miru, sigurnosti i stabilnosti na europskoj i međunarodnoj razini.

General Šundov naglasio je kako je jedan od ključnih ciljeva osnažit suradnju EU i NATO-a te unaprjeđenje istraživačke industrije u sklopu vojske i obrane.

„Ulogom predsjedavajuće Vijećem Europske unije dodatno ćemo ojačati našu prepoznatljivost u Europi, u svijetu kao i u našem neposrednom susjedstvu“- istaknuo je ministar Božinović te dodao kako smo država članica koja daje ključan doprinos u zaštiti najduže kopnene granice Europske unije.

U obuku, opremu i jačanje kapaciteta granične policije i tehničku opremu za nadzor hrvatskih granica proteklih je godina uloženo više od 270 milijuna eura. „S time nastavljamo i u idućoj godini, a sve aktivnosti koje provodimo dodatno ćemo intenzivirati kada nam budu na raspolaganju sredstva u sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru“- zaključio je ministar Božinović.

Hrvatska će morati pokazati snažno vodstvo koje će biti ključno i za postizanje dogovora o novom Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije, odnosno proračunu za razdoblje od 2021.-2027. kao i za provedbu Europskoga stupa socijalnih prava.

Uz institucionalnu tranziciju, Europska unija suočena je i s brojnim drugim izazovima koji sežu od krize multilateralizma, preko migracija i novih sigurnosnih ugroza do klimatskih promjena i trgovinskih ratova i slično, a posebno se posebno izdvaja Brexit, koji će ujedno i obilježiti sam početak hrvatskog predsjedanja.

Drugim riječima, Hrvatska će u tako složenim okolnostima biti kormilarom zajedničkog europskog projekta te dati svoj doprinos daljnjoj izgradnji snažne Europe u svijetu punom izazova.

Program našega predsjedanja Vlada će službeno usvojiti u prosincu ove godine. U njemu će biti navedene sve mjere i aktivnosti koje će Hrvatska provoditi u okviru pojedinih  tematskih prioriteta tijekom svoga predsjedanja u prvih šest mjeseci iduće godine.

Glavni zaključci konferencije odnose se na to kako će Hrvatska kroz pripreme i samo predsjedanje provesti najzahtjevniju zadaću koju donosi članstvo u Europskoj uniji: koordinirati europske politike i posredovati u postizanju konsenzusa u raspravi o pojedinim zakonodavnim aktima.

Ministar pravosuđa Davor Bošnjaković, na konferenciji je istaknuo kako je pred Republikom Hrvatskom izuzetno složen posao: „Posljednje dvije godine intenzivno se pripremamo sudjelujući na svim konferencijama i radnim sastancima pri EU. Ministarstvo je odredilo strateške smjernice koje se prvenstveno odnose  na zakonodavne procese koji su već ranije pokrenuti. Intencija je reforma i digitalizacija pravosuđa te edukacija pravosudnih dužnosnika i još snažniji iskorak u razmjeni i širenju znanja i iskustava sa članicama. Također, želja nam je konačno pokrenuti funkcioniranje Ureda europskog javnog tužitelja, a što se tiče modernih tehnologija, na svim razinama ćemo se zalagati za implementaciju i daljnji razvoj te digitalizaciju rada“.

Naši prioriteti usklađeni su s ključnim dokumentima Unije: Strateškim programom Unije za razdoblje 2019.–2024., političkim smjernicama izabrane predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen te zajedničkim prioritetima iz programa aktualnog Trio Predsjedništva Unije koje čine Rumunjska, Finska i Hrvatska.

Što se tiče područja civilne zaštite, predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sanader istaknuo je kako će hrvatsko Predsjedništvo poseban naglasak stavit će na jačanje kapaciteta u području prevencije definiranjem inovativnih mjera smanjenja rizika od katastrofa. U tom smislu potaknut će razvoj nacionalnih strategija s konkretnim planovima financiranja temeljenima na procjenama rizika. Imajući u vidu prekograničnu prirodu katastrofa s kojima se Europska unija suočava, hrvatsko Predsjedništvo zalagat će se i za jačanje suradnje s trećim državama u neposrednom susjedstvu EU-a.

„Do sada su napravljeni ključni pomaci, posebice od posljednjeg požara koji je bio na području Splita. Iskoristili smo vrijeme pripreme i od 1. siječnja imamo Središnji državni ured za vatrogastvo. Iskoristit ćemo sve pogodnosti EU i sredstvima iz fondova ulagati u napredak i unaprjeđenje vatrogastva. Odlično surađujemo s drugim državnim tijelima i fakultetima kako bi iskoristili znanja i potencijal znanstvenika i unaprijedili naš posao. Centar u Divuljama nam je bio izuzetno važan jer je doveo do odlične suradnje i koordinacije svih žurnih službi, vojske i policije. Već nas sada, iz drugih zemalja, traže da njihovi vatrogasci dođu i da se školuju kod nas, što otvara odličnu mogućnost da postanemo centar za obuku te širimo svoja znanja i iskustva kako bi bili prepoznati kao stručnjaci i na tom polju“- istaknuo je Sanader.

Tijekom predsjedanja Vijećem EU-a Hrvatska će se zalagati za uspostavu Mreže znanja Unije za civilnu zaštitu kao i veću prepoznatljivost uloge Europske unije u spašavanju života svojih građana.

„U središtu naših aktivnosti bit će građani: njihove potrebe, i očekivanja, jer želimo da još više osjete prednosti i prilike članstva u Europskoj uniji. Hrvatsko predsjedanje prilika je da osnažimo vidljivost i utjecaj Hrvatske unutar Europske unije te istovremeno podignemo vidljivost i utjecaj Europske unije u Hrvatskoj te da pokažemo kako možemo uspješno predlagati i pronalaziti kvalitetna rješenja za svakodnevne izazove s kojima se suočavaju hrvatski i europski građani“- zaključio je potpredsjednik Vlade i ministar Božinović.

Podsjetimo, prije desetak dana u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je vizualni identitet i hrvatske prioritete predsjedanja kroz četiri krovna područja: Europa koja se razvija, Europa koja povezuje, Europa koja štiti i Europa koja je utjecajna.

Predstavljanjem tih četiriju prioriteta našeg predsjedanja hrvatskim građanima se pruža prilika da dobiju što cjelovitiju sliku o ulozi i zadaćama koje nas u narednom razdoblju očekuju. Osim Rijeke i Splita, tematske konferencije na kojima će se predstaviti ostali prioriteti hrvatskog predsjedanja održat će se u Varaždinu i Osijeku.
RSS/ Foto: MUP RH