U post COVID-19 vremenu i nadalje je potrebno sigurno i zdravo radno mjesto

Unsplash

COVID-19 u cijelosti je promijenio naše živote, mijenjajući način i na koji ljudi rade svoj posao. Relaksacija mjera pravi je trenutak da se sve revalorizira.

Slijedeći upute Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, zdravlje i sigurnost radnika bili su glavni motivi kada su poslodavci prije mjesec i pol radnike slali da rade od kuće. Nakon što je taj prijenos uspješno obavljen, slijedom relaksacije mjera sprječavanja širenja COVID-19 epidemije poduzeća sada pokreću proces povratka na desetke tisuća radnika na svoja radna mjesta. Zdravlje i sigurnost radnika ponovno su glavni čimbenici povratka radnika u urede.

Sigurno i zdravo radno mjesto u središtu je aktivnosti poslodavaca. Upravo menadžeri korporativne sigurnosti moraju potaknuti bolju higijenu i socijalnu distancu na radnom mjestu. Temeljna pretpostavka je da se na radnom mjestu osigura preporučen fizički razmak od dva metra za sigurno socijalno distanciranje i kao takav ostane među radnicima u svakom trenutku. Da bi to pravilo ostvarilo, moramo poticati pravilno raspoređivanje  uredskih stolova, vizualno označavanje, dosljedno i racionalno korištenje osobne zaštitne opreme i dezinfekcijskih sredstava, primjenu novih tehnologija i dr.

Iako je do sada jedini dokumentirani put prijenosa COVID-19 izravno s osobe na osobu, centralizirani uredi su bili i bit će glavna mjesta za širenje virusa i bakterija.

„Ljudi provode većinu svog svakodnevnog života u uredima  gdje zajednički prostor i visoka interakcija sa zajedničkim površinama povećavaju količinu mikroba na površinama i zraku. Drugim riječima , mnoge radne površine s mogućnošću dodira mogle bi biti nositelji širenja virusa, a to je veći rizik od kontaminacije“, rekla je za BBC News, Krissi Hewitt direktorica istraživanja i strateških inicijativa na Prirodoslovno-matematičkoj školi u Sjevernoj Karolini. Krissi je istraživala raznolikost i obilje života mikroba u uredima.

Jonathan Sexton, istraživač na Fakultetu za javno zdravstvo na Sveučilištu Arizona, otkrio je da mjesta poput hladnjaka, ručki ladica, slavina, izlaznih vrata i posuda za kavu imaju najveću koncentraciju mikroba. Mikrobi pak brzo putuju, pokazalo je istraživanje Američkog društva za mikrobiologiju.

Znanstvenici su postavili uzorak bezopasnog virusa na jednu vratnicu ili radni stol u uredskoj zgradi. Prvo područje koje je bilo kontaminirano bila je interna kantina. U roku od dva do četiri sata virus je otkriven na 40 do 60 posto radnika i posjetitelja objekta, rekao je jedan os istraživača studije, Charles Gerba za BBC News.

Rad od kuće će se nastaviti, ali pred korporativnom sigurnošću su novi izazovi –  minimaliziranje prijenosa virusa na poslu i prilagodba radnih mjesta.

Evo nekih savjeta na koji način bi se to moglo organizirati.

Minimaliziranje prijenosa virusa unutar poslovnog objekta:

  1. Postavite dezinfekcijske barijere za obuću na ulazu(ima) u poslovne objekte,
  2. Postavite dezinfekcijska sredstava za ruke na ulazu(ima) u poslovne objekte,
  3. Uvedite obvezu radnicima da prije dolaska na posao izmjere tjelesnu temperaturu. U slučaju povišene tjelesne temperature od 37,2 stupnja i više ne dolaze na posao već se javljaju svom obiteljskom liječniku i pretpostavljenom,
  4. Minimaliziranje prijem vanjskih stranaka ali i uvedite njihove obvezno beskontaktno mjerenje tjelesne temperature . U slučaju postojanja povišene tjelesne temperature ne omogućuje im se ulazak u poslovni prostor,
  5. Izbjegavajte rukovanje i potičite pozdravljanje riječima uz primjerenu socijalnu distancu od najmanje 2 metra bez zaštitne maske,
  6. Potičite pojačano pranje ruku tekućim sapunom i tekućom toplom vodom slijedom preporuka HZJZ i Hrvatskog Crvenog križa,
  7. U prostorijama u kojima sjedi više od jednog radnika organizirajte raspored rada uz osiguranje udaljenosti između osoba od najmanje dva metra i uz obvezno nošenje zaštitne maske,
  8. Tipkovnice zajedničkih uredskih uređaja redovno dezinficirajte a koristite ih uz upotrebu zaštitnih rukavica i/ili papirnatih maramica,
  9. Prema preporukama HZJZ-a redovito, a najmanje dva puta dnevno, provjetravati radnu prostoriju. Potrebno je što je moguće češće osigurati dotok svježeg zraka te omogućiti izmjene zraka provjetravanjem radnih prostora i prostorija
  10. Prilikom izlaska iz ureda, radnik je u obvezi nošenja zaštitne maske tijekom kretanja unutar poslovnog prostora. Obvezna osobna zaštitna oprema za sprječavanje širenja koronavirusa za sve radnike sastoji se od jednokratnih zaštitnih rukavica, jednokratnih zaštitnih maski za lice ili štitnika za lice i/ili višekratnih zaštitnih maski za lice FFP2.
  11. Za odlaganje korištene jednokratne zaštitne opreme na vidljivim i dostupnim mjestima postavite spremnike s poklopcem koji imaju oznaku za odlaganje korištene zaštitne opreme.
  12. Sastanke održavajte online, a komunikaciju na mjestu rada održavajte putem telefona, e-maila i slično.
  13. Kada je sastanak neophodan i neodgodiv, organizirajte ga do najviše pet sudionika u što većim prostorijama uz cik cak raspored sjedenja. Prethodno dezinficirajte sve radne i podne površine sobe za sastanke.
  14. Poslovni prostor nadalje je potrebno čistiti slijedom upute HZJZ-a o čišćenju i dezinfekciji bez oboljelih od COVID-19.
  15. Izradite i protokol dijeljenja službenih vozila koji se odnosi na maksimalan broj osoba u automobilu, načinu njihova sjedenja, uvjetima nošenja maski i dezinfekcije unutrašnjosti automobila.

Prilagodba radnih mjesta:

  1. Po svemu sudeći gustoća u otvorenim uredima će se promijeniti. Uredski radni stolovi su se s vremenom smanjivali, od 1,8 do 1,4 metra pa i manje. Za očekivati je da će se taj trend mijenjati jer ljudi neće htjeti sjediti tako blizu jedno drugom. Od poslodavca se očekuje da zaposlenicima pruži više osobnog radnog prostora sa većim pregradama (plexiglas).  Podsjećam na potreban fizički razmak od 2 metra ali i izbjegavanje sjedenja radnika jedan naspram drugog.
  2. Ako ne možete provesti pravilo 2 metra razmislite o uvođenju smjenskog rada ili kombinacije rada u uredu i rada od kuće,
  3. Podignite razinu organizacijske komunikacije o COVID-19,
  4. Usvojite i provodite politiku čistog stola bez osobnih memorabilija radnika,
  5. Održavajte radne površine – stolove čistima, koristite dezinfekcijska sredstva za radne površine i to najmanje dva puta dnevno. Razmislite o uvođenju korištenja papirnatog plašta kojim se stol prekrije. Na kraju posla plašt se skine i odloži u košaricu za papir.
  6. Razmislite o podnim oznakama na otvorenim prostorima, liftovima, internima kantinama i oko radnih stolova u otvorenim prostorima. U takvim otvorenim prostorima izrazito je važan jednosmjerni protok zaposlenika.
  7. Potičite digitalizaciju uredskog poslovanja, korištenja VoIP-a i dr.
  8. Potičite korištenje virtualnih platformi za sastanke i poslovnu suradnju,
  9. Usmjerite pozornost na kvalitetu upravljanja sustavom KVG, odnosno poboljšanje filtracije zraka.

Korištenje novih tehnologija:

Investirajte u novi paket beskontaktnih tehnologija da bi smanjili prijenos koronavirusne bolesti poput beskontaktnih tjelesnih toplomjera, termalnih kamera, senzora pokreta, prepoznavanje lica i dr.

“Ne, sljedeća pandemija neće se pojaviti u našim uredima. Ponovno će se pojaviti u divljini, ali uredi i druga mjesta s koncentracijom ljudi odlična su mjesta za širenje bolesti “, smatra dr. Ali S. Khan, autor knjige “The Next Pandemic”.

Neka vam zdrav razum bude vodič i nastavite prati ruke!

 

Alen Ostojić, CSO,CMKS,CMS

Predsjednik Hrvatske udruge menadžera sigurnosti

Foto:Unsplah