Djeca i mladi u Hrvatskoj sve češće koriste alate generativne umjetne inteligencije kao dio svakodnevice, ponajprije za školu, učenje i rješavanje zadataka, ali i za razgovore, savjete i istraživanje tema koje ih zanimaju. Pokazuju to nacionalni rezultati međunarodnih istraživanja o digitalnim navikama djece koje je provelo Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu.
Prema tim podacima, gotovo svako treće dijete koristi generativnu umjetnu inteligenciju za razgovore i savjete, dok je najčešća svrha korištenja vezana uz školu. Djeca uz pomoć AI-ja pišu eseje i priče te ga koriste za objašnjavanje i sažimanje gradiva. Istodobno, oko petine djece navodi da u posljednjih mjesec dana uopće nije koristilo alate umjetne inteligencije, što upućuje na razlike u pristupu, znanju i digitalnim vještinama.
Upotreba umjetne inteligencije među djecom i mladima bit će jedna od tema konferencije kojom se obilježava Dan sigurnijeg interneta. Konferencija “Zajedno za sigurniji internet“, posvećena sigurnosti djece i mladih u digitalnom okruženju, održat će se 10. veljače u Zagrebu.
“Posebna vrijednost ove konferencije je aktivno uključivanje djece u dijalog, od radionica do rasprava u kojima mladi izravno postavljaju pitanja donositeljima odluka. Djeca danas nisu samo korisnici interneta koje treba štititi, već aktivni sudionici digitalnog prostora koji imaju pravo sudjelovati u njegovu oblikovanju“, istaknuo je Miran Gosta, ravnatelj HAKOM-a.
Istraživanja dodatno pokazuju da djeca umjetnu inteligenciju najčešće koriste iz praktičnih razloga. Njih 13 % navodi da im AI pomaže da lakše obave zadatke, 11 % da štedi vrijeme, dok 9 % smatra da uz njezinu uporabu postižu bolje školske rezultate.
S druge strane, među djecom koja ne koriste umjetnu inteligenciju gotovo 40 % navodi da im nije potrebna, dok više od četvrtine djece ne zna dovoljno o tim alatima da bi ih koristilo. Dio djece izražava i zabrinutost: oko 16 % brine privatnost i dijeljenje osobnih podataka, a 12 % smatra da umjetna inteligencija može davati netočne ili izmišljene informacije. Takva podijeljena slika, upozoravaju stručnjaci, pokazuje koliko je važno djecu ne samo štititi, nego ih i osnaživati znanjem i vještinama za odgovorno korištenje novih tehnologija.
“Umjetna inteligencija više nije tema budućnosti, ona je već dio dječje svakodnevice. Djeca je koriste spontano, često bez jasnih smjernica, a odrasli nerijetko kasne u razumijevanju tih alata. Naša je odgovornost osigurati da djeca umjetnu inteligenciju koriste sigurno, kritički i u svoju korist, a ne na vlastitu štetu. To se postiže razgovorom, edukacijom i jasno postavljenim pravilima“, rekao je Tomislav Ramljak, voditelj Centra za sigurniji internet.
Konferencija povodom Dana sigurnijeg interneta okupit će predstavnike institucija, stručnjake iz područja obrazovanja, zdravstva, komunikacija i digitalne sigurnosti, kao i djecu i mlade koji će aktivno sudjelovati u raspravama. Program uključuje predstavljanje rezultata nacionalnog istraživanja o online seksualnom nasilju, rasprave o politikama za osiguravanje zdravog internetskog okruženja, kodeksu za zaštitu dječjih prava u digitalnom okruženju, izazovima komunikacije na društvenim mrežama i u kontekstu umjetne inteligencije te radionice za djecu i odrasle.
“Naš je cilj osvijestiti djecu, roditelje i odgojno-obrazovne djelatnike o novim digitalnim alatima, ali i o važnosti zaštite djece na internetu. Stručnjaci Nacionalnog CERT-a bave se temama poput sigurnih lozinki, zaštite osobnih podataka, digitalnih tragova i prepoznavanja potencijalnih opasnosti. Kroz projekt BrAIn razvijeni su i kurikuli o umjetnoj inteligenciji koji se već provode u osnovnim i srednjim školama“, poručio je Miro Đuzel iz CARNET-a.
Konferencija povodom Dana sigurnijeg interneta 2026. održat će se u Zagrebu u organizaciji HAKOM-a, Centra za sigurniji internet i CARNET-ova Nacionalnog CERT-a.
