Što ako zbog Trumpa SAD doista izađe iz NATO-a?

AI generirano

Predsjednik SAD-a Donald Trump ponovno je otvorio pitanje izlaska iz NATO-a, ovaj put u znatno ozbiljnijem kontekstu, usred rata s Iranom i rastućih napetosti na Bliskom istoku. U intervjuu za Telegraph poručio je da takvu mogućnost ozbiljno razmatra, tvrdeći da savez više ne funkcionira kako bi trebao.

“NATO je danas neprepoznatljiv. Nikad me nije uvjerio. Oduvijek sam znao da su papirnati tigar, a to zna i Putin”, rekao je Trump.

Ovakve izjave dolaze dok SAD traži izlaz iz sukoba s Iranom i istodobno pojačava pritisak na saveznike zbog njihove uloge u sigurnosti ključnih pomorskih ruta, posebno Hormuškog tjesnaca. Trump je i ranije spominjao izlazak iz NATO-a, primjerice tijekom spora oko Grenlanda, no aktualna geopolitička situacija dodatno pojačava težinu takvih poruka.

NATO, osnovan 1949., temelji se na načelu kolektivne obrane, prema kojem napad na jednu članicu znači napad na sve. Sjedinjene Države pritom su ključna vojna i politička sila saveza, pa stručnjaci upozoravaju da već i samo propitivanje američke predanosti narušava povjerenje i stabilnost.

Iako Trump govori o izlasku, takav potez nije jednostavan. Prema važećem zakonu iz 2024., predsjednik ne može jednostrano povući SAD iz NATO-a bez potpore Kongresa ili dvotrećinske većine u Senatu, što otvara mogućnost institucionalnog sukoba ako bi pokušao zaobići ta ograničenja.

Dio analitičara smatra da Trump prijetnjom izlaska želi pojačati pritisak na europske saveznike zbog izdvajanja za obranu. No u aktualnom kontekstu rata s Iranom i poremećaja na energetskim tržištima, takve izjave sve se manje doživljavaju kao pregovaračka taktika, a sve više kao realna opcija s potencijalno velikim posljedicama za NATO i globalnu sigurnost.

RSS