Mjesto okupljanja, druženja, razmjene iskustava i znanja, otvaranja aktualnih tema iz svih područja sigurnosti kroz sadržana predavanja i panele obilježili su Hrvatske dane sigurnosti 2023. održane u Opatiji, Hotel Ambasador, od 27. do 29. rujna.
„Pratimo li trendove u sigurnosti?“ naziv je panel rasprave održane prvog dana opatijskih dana sigurnosti, na kojem su sudjelovali Dario Dumić, Tehnozavod Marušić, Goran Bjelotomić, Protekta, Vito Lalić, Konica Minolta i Bruno Gregl, Amazon.
Predstavljajući paneliste, moderator Dejan Šobić iz ASSA ABLOY-a, istaknuo je da je ideja panela vidjeti da li u Hrvatskoj općenito pratimo trendove sigurnosti odnosno tehničke zaštite i vidjeti koliko tvrtke koje nude sustave tehničke zaštite slijede trendove najnovijih rješenja.
Stanje u Republici Hrvatskoj
Zadnjih godina primjećujemo da se segment tehničke zaštite sve više koristi odnosno da kupci prepoznaju da ulaganje u sustave tehničke zaštite dugoročno donosi benefite poslovanja – sigurnije ustanove, zgrade, poslovne objekte. A uz tehničku zaštitu onda se veže i koncept zaštite informacijske sigurnosti. To je prepoznato i u segmentu kritične infrastrukture i privatnih investitara. Sve više se pridaje pažnja sustavima tehničke zaštite i to sustavima koji su integrirani u jednu cjelinu, čime se dobiva jedan sveobuhvatni security koji je zapravo automatiziran, rekao je Dario Dumić.
Sa Dariom se složio Goran Bjelotomić, istaknuvši da segment tehničke zaštite raste iz godine u godinu i da su ga klijenti prepoznali kao jedan segment u koji se ispalti ulagati. To nije samo zbog zaštite od kriminaliteta već sustavi tehničke zaštite poput analitike CCTV-a, kontrole pristupa u turizmu i dr., danas postaju alati koji nude puno više informacija i zapravo pomažu korisnicima u njihovom dnevnom odlučivanju, rekao je Goran.
Vito Lalić smatra da je pojavom vrlo pristupačnih sustava tehničke zaštite došlo do podizanja svijesti o potrebi i značaju tehničke zaštite. Pojavom sistema koji su masovno producirani imamo široku svijest o značaju sustava tehničke zaštite. Idemo ka napretku, a to vuče i druge segmente poput integracijskih softvera.
Mi kao da želimo vjerovati da u tehničkoj zaštiti idemo naprijed. Vjerujemo li mi stvarno ili sami sebe lažemo da idemo naprijed? S obzirom na širu sliku sustava koji se primjenjuje u svijetu, mislim da mi stagnirano, rekao je Bruno Gregl. On je istaknuo da ima pomaka, svijest ljudi se mijenja ali jako polako, te da stručnjaci tehničke zaštite moraju djelovati na promijenu svijesti kod građana kako bi u konačnici shvatili značaj tehničke zaštite. . „Ne želim vidjeti tisuće kamera na fasadama. Imam osjećaj da kompanije na samovoljnu prisilu idu na uvođenje tehničke zaštite, jer postoji neki zakon koji to nalaže“, rekao je Bruno.
Video nadzor vs. ostalih sustava tehničke zaštite
Sve zavisi od zahtijeva korisnika. Video nadzor je najzastupljeniji ali on je najmanje reaktivan sustav tehničke zaštite. Apsolutno je profesionalno nuditi sve komponente, ali nekada je to overkill. Ponekad pokušavamo, možda i zbog neosviještenih korisnika koji love ispunjenje proračuna, uz video nadzor ponuditi i druge sustave, rekao je Vito.
Goran je pak mišljenja, da je pored video nadzora kod korisnika teže osvijestiti potrebu za ostalom zaštitom.
Tehnička zaštita je veći segment od video nadzora. U sustavu zaštite kritične infrastrukture video nadzor je samo jedan mali segment, istaknuo je Dario.
Bruno je mišljenja da je važan smislen sustav. Vani kuće imaju protuprovalni sustav a ne video nadzor. On smatra da nemamo volju nešto dodatno platiti, dok vani osiguranje potiče da se podigne razina zaštite čime se automatski samnjuje stopa premije osiguranja.
Zaštita kritične infrastrukture i industrijskih objekata
Sigurnost objekta nije samo tehnička zaštita, tu je i fizička zaštita. Kod kritične infrastrukture konačno se počela sagledavati primjena svih mjera zaštite: tehničke, mehaničke, tjelesne. Ovdhe napredujemo ali možemo još puno više i bolje. Ipak i dalje smo jako daleko od svijeta koji puno brže vozi nego mi, mišljenja je Bruno.
Posljednjih godina sve više i više se ulaže u zaštitu kritične infrastrukture. Upravo na takvim objektima instaliramo ozbiljne, velike, integracijske sustave zaštite koji obuhvaćaju tehničku i mehaničku zaštitu, rekao je Dario.
Zaštita novčarskih institucija
Goran smatra da je zaštita novčarskih institucija već nekoliko godina dobro regulirana i da su ovdje postavljeni visoki standardi sigurnosti. Mišljenja je da čim dođe do smanjenja rizika u korist plijena, da će napadi na novčarske institucije postati brojniji, te da upravo zato stručnjaci tehničke zaštite moraju pratiti stanje kriminaliteta i biti korak ispred napadača.
Poboljšanja ugrađenih sustava
Primjećujemo da je industrija proizvoda počela koristiti neke tehnologije da bi osigurala sradne procese. Tu mislim prije svega na korištenje termovizijskih kamera u kontroli strojeva, da se ne bi pregrijali i pokvarili. No prije svega ovdje je važno educirati korisnike. Ne želi svaki korisnik kupiti samo najjeftiniji proizvod, smatra Vito.
Videoanalitika i umjetna inteligencija
Primjena u praksi je puno manja, jer umjetnu inteligenciju više koristimo kao marketinški materijal. Imamo ogromne količine podataka koje treb a iskoristiti. Mi koristimo meta podatke koji nam poboljšavaju procese, no tržište se mora naviknuti na njihov potencijal i mogućnosti, rekao je Vito.
Bruno je istaknuo da je hrvatsko tržište projekata tehničke zaštite kap u moru. Projektna dokumentacija u Hrvatskoj nije zastupljena, možda svega 10 posto projektne dokumentacije je izrađeno prema zakonskim odredbama.
Projektna dokumentacija i izvođenje sustava tehničke zaštite
U Hrvatskoj se trudimo raditi prema pravilima struke. Radimo prosudbe, projekte, troškovnike, izvedena stanja. Al, promatrajući s globalne razine, hrvatskog tržišta projektne dokumentacije zapravo nema. Od 100 izvedenih stanja samo ih 10 ima projektnu dokumentaciju. Vani se svi projekti rade u 3D modelu jer se u njemu objedinjuju sve struke, od arhitekture, strojarstva do sigurnsoti. U tom modelu se vide svi nedostaci ili propusti, koji se odmah ispravljanju, a ne kao kod nas na gradilištu, istaknuo je Bruno.
Dario se složio s Brunom naglasivši da postoje jako dobri alati koji objedinjuju sve struke na gradilištu, ali da se u Hrvatskoj takvi alati rijetko gdej primjenjuju.
O inovativnosti
U Hrvatskoj ima inovativnih rješenja i na njima se radi, recimo u područjima sefovsko-trezorske opreme, obrade i transporta novca, elektro-kemijske zaštite, rekao je Goran.
U inžinjerskom pristupu smo na visokoj razini, imamo pametne ljude. Što se tiče integracijsko softverskih rješenja idemo u korak sa svijetom, zaključio je Bruno.
DBO/ Foto: HUMS/ Davor Denkovski
Objavljeni sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.